FRANCUSKA-LE FIGARO OD 16.7.02. ŠPANJOLSKO-MAROKANSKA KRIZA

FRANCUSKA LE FIGARO 16.VII.2002. Kriza s više lica "Kriza u svezi s otočićem-hridi Persil (Leila na arapskom) svakim se danom produbljuje i svjedoči koliko su napeti odnosi između Madrida i Rabata, s obje strane gibraltarskog tjesnaca. Unatoč snažnim prosvjedima Španjolske, unatoč premještanju kraljevske mornarice i 'posvemašnjoj solidarnosti' Europske unije, Maroko ne želi uzmaknuti. Na otočiću površine od trinaest hektara, na kojemu živi tek nekoliko koza, dvjesto metara udaljenom od obale, sada je smještena 'nadzorna točka' nad kojom se vijori zastava marokanske monarhije. (...) Zacijelo nije slučajno da kriza izbija u času kada se čini da će se riješiti drugi stoljetni prijepor, onaj oko Gibraltara, u svezi s kojim se sve češće službeno spominje 'podjela suvereniteta' između Londona i Madrida. Španjolska ne nastoji odveć na svojem pravu na otočić Persil, o kojemu Maroko misli da ga je 'oslobodio' 1956., u doba stjecanja neovisnosti koja je na sjeveru monarhije označila kraj španjolskog protektorata. No ne reagirati značilo bi za Madrid potaknuti marokanske zahtjeve za drugim španjolskim područjima. Dok Rabat misli da je riječ o 'zadnjim afričkim kolonijama', velika većina Španjolaca drži da su njihova prava zakonita. O tomu, po njihovu mišljenju, svjedoči i stoljetna španjolska nazočnost i činjenica da je puk u eksklavama (74 tisuće u Ceuti i 57 tisuća u Melilli) uglavnom sklon očuvanju španjolskog suvereniteta, jer koristi povlastice u svezi s članstvom u Europskoj uniji. Krizu otežavaju ružne uspomene Španjolaca na aferu oko zapadne Sahare. Sve do 1975., kada je umro Franco, to je područje, na koje je polagao pravo front Polisario, bilo pod španjolskom upravom. Zelena hodnja koju je poveo kralj Hasan II. upravo u času kada je Španjolska krenula na težak put prema demokraciji, prinudila je bivšu kolonijalnu silu da uzmakne. Španjolci koji su puku Sahare obećali pravo na samoodređenje, još uvijek imaju osjećaj krivnje koji je nedavno pojačao zaokret SAD-a u korist marokanskih teza. Premda se čini kako su u toj prepirci prevladali naftni interesi, ipak je činjenica da su uvjeti dekolonizacije i dalje važan čimbenik sukoba između Rabata i Madrida četrdeset šest godina nakon neovisnosti Maroka. Razlozi koji se navode kako bi se opravdalo iskrcavanje vojnika na otočić Persil govore o razmjerima nesporazuma između dviju zemalja. Korak je, drži Rabat, dio 'kampanje u borbi protiv terorizma i tajnog useljavanja'. Pozivanje na borbu protiv terorizma je način da se upozori kako je Maroko nakon 11.IX. važan čimbenik u borbi s Osamom bin Ladenom i Al Kaidom. Tako su Marokanci nedavno, na zahtjev SAD-a, uhitili u Casablanci četvoricu Saudijaca koji su planirali atentate u Gibraltarskom tjesnacu. Otada Maroko može računati na potporu Washingtona i želi to naglasiti. Što se tiče tajnog useljavanja, riječ je o glavnom problemu Španjolaca na čiju se obalu svake godine iskrcaju tisuće ilegalaca. Predbacuju Rabatu da ne čini ništa kako bi spriječio odlazak. Neki su se marokanski dužnosnici također pozvali na borbu protiv krijumčara droge koji se skrivaju na Persilu. I to je veliki razlog nesuglasica: Španjolci predbacuju Marokancima da ne sprječavaju uzgoj konoplje u Er Rifu, dok Marokanci drže da je krijumčarenje u rukama mafije iz Coste del Sol", piše Pierre Rousselin.