IT-US-IQ-krize, supersila-Politika-Nemiri/sukobi/ratovi it 5.VIII. la stampa - irak i SAD ITALIJALA STAMPA5. VIII. 2002.Sjedinjene Države, rizici preventivne obrane"Potez Saddama Husseina, obnova pregovora o inspekcijama UN-a
(taktički potez, kojega osporava i sam glavni inspektor), nije izmijenio službenu američku politiku, koja je uklanjanje, bez obzira na sve, diktatorskog režima u Bagdadu. Pretpostavka rata protiv Iraka stoga ostaje dramatično opravdana. A to navodi na šire promišljanje o tome kako i koliko se promijenila strategija Supersile nakon kraja Hladnog rata. Od 'obuzdavanja' do 'preventivne obrane'. Pokušajmo shvatiti, sintetički, genezu i posljedice takvog zaokreta. Politika 'containmenta' potječe iz jednog dugog izvješća diplomata Georgea Kennana od 22. veljače 1946., a potom je razrađena u jednom tekstu u listu Foreign Affairs iz srpnja naredne godine, s već čuvenim potpisom 'X'.To su bile kulturalne baze, kažimo tako, Trumanove doktrine iz 1947., koja je upravo obuzdavanju bivšeg sovjetskog saveznika davala prvenstvo u vanjskoj politici Sjedinjenih Država.(...) Tu povijesnu strategiju, koja je omogućila Americi da dobije hladni rat ne ispalivši niti jedan hitac, potpuno je srušio George W. Bush
ITALIJA
LA STAMPA
5. VIII. 2002.
Sjedinjene Države, rizici preventivne obrane
"Potez Saddama Husseina, obnova pregovora o inspekcijama UN-a
(taktički potez, kojega osporava i sam glavni inspektor), nije
izmijenio službenu američku politiku, koja je uklanjanje, bez
obzira na sve, diktatorskog režima u Bagdadu. Pretpostavka rata
protiv Iraka stoga ostaje dramatično opravdana. A to navodi na šire
promišljanje o tome kako i koliko se promijenila strategija
Supersile nakon kraja Hladnog rata. Od 'obuzdavanja' do
'preventivne obrane'. Pokušajmo shvatiti, sintetički, genezu i
posljedice takvog zaokreta. Politika 'containmenta' potječe iz
jednog dugog izvješća diplomata Georgea Kennana od 22. veljače
1946., a potom je razrađena u jednom tekstu u listu Foreign Affairs
iz srpnja naredne godine, s već čuvenim potpisom 'X'.
To su bile kulturalne baze, kažimo tako, Trumanove doktrine iz
1947., koja je upravo obuzdavanju bivšeg sovjetskog saveznika
davala prvenstvo u vanjskoj politici Sjedinjenih Država.(...)
Tu povijesnu strategiju, koja je omogućila Americi da dobije hladni
rat ne ispalivši niti jedan hitac, potpuno je srušio George W. Bush
1. srpnja ove godine u jednom govoru u vojnoj školi. Bush je iznio
teoriju o pravu supersile da napadne prije no što to drugi učine na
njenu štetu, dakle uporabi takozvanu 'preventivnu obranu'.
Prirodno okvir se duboko promijenio. Amerika više pred sobom nema
jednu, sve u svemu odgovornu silu kakav je bio SSSR, već skupinu,
moguće ili stvarnu. 'odmetničkih država', koje idu za oružjem za
masovno uništavanje van svakog nadzora, vjerojatno zajedno s
protuzapadnjačkim teroristima (11. rujan).
Vjerojatno je, nakon sloma afganistanskih talibana, Irak
najopasniji među njima. što navodi list 'Economist' da kaže kako je
'obuzdavanje' Saddama propalo te da, osim u slučaju čuda u
posljednji trenutak, ostaje samo rat. Ipak, 'preemptive defence'
postavlja veliki broj pitanja, glede prava i okolnosti, posebice
ako zaobilazi autorizaciju od strane UN-a. Tko odlučuje, i s kojim
ovlastima, kada se neki režim više ne može tolerirati? I gdje je
odgovornost ako se pogriješi? Preventivnu obranu Izrael je
uporabio u barem dva slučaja: 1956. i 1967, protiv Nasserovog
Egipta i njegovih saveznika, no u igri je bilo preživljavanje
židovske države. No sam Izrael je ipak potom platio posljedice
strategije temeljene na sili i vojnoj hegemoniji bez odgovorajuće
potpore u političkom nacrtu koji bi bio u stanju razriješiti i
ublažiti napetosti povijesti", piše Aldo Rizzo.