MENCER: ZAGREBAČKO SVEUČILIŠTE SVJESNO SE SUOČAVA S NUŽNOŠĆU PROMJENA

ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Sveučilište u Zagrebu svjesno se suočava s nužnošću promjena unutar akademske zajednice, odnosno s činjenicom da se sveučilišta moraju mijenjati i prilagođavati društvu koje je isto mijenja, istaknula je danas rektorica toga najvećeg hrvatskog sveučilišta Helena Jasna Mencer.#L# Rektorica Mencer rekla je to na skupu što ga je organizirao Klub hrvatskih humboldtovaca (KHH) o temi - zakonska regulativa u područjima znanosti i visokoga obrazovanja u zemljama središnje i jugoistočne Europe. Na dvodnevnome skupu, koji je priređen zahvaljujući potpori njemačke Zaklade Alexander von Humboldt, sudjeluju humboldtovci iz više europskih zemalja - korisnici te stipendije koja je jedna od najprestižnijih u Europi i svijetu. Tako su iskustva u primjeni novih zakonskih rješenja, kojima je svrha uspostava europskoga prostora visokoga obrazovanja do 2010., danas razmijenili humboldtovci i njihovi gosti iz Austrije, Mađarske, Slovenije, Italije, Češke i Hrvatske. Poslijepodne se pretežito govorilo o hrvatskim iskustvima, za koje rektorica Mencer kaže da je u njima izražena napetost između akademske zajednice, najvećim dijelom one sa zagrebačkoga Sveučilišta, i Ministarstva znanosti koje je predložilo nova zakonska rješenja za znanost i visoko obrazovanje. Ali, istaknula je Mencer, ta napetost između nadležnoga ministarstva i akademske zajednice kada je riječ o zakonskim rješenjima nije samo hrvatska posebnost. Rektorica zagrebačkoga Sveučilišta osobno se protivi bilo kakvoj podjeli toga sveučilišta zbog primjedaba da je ono preglomazno te ističe da je bitna organizacija sveučilišta. Jer, smatra Mencer, svako sveučilište, bez obzira na njegovu veličinu, može biti učinkovito kada je organizirano na pravi način. O situaciji na tome sveučilištu u kontekstu predložene zakonske regulative govorio je prorektor za znanost i razvoj Aleksa Bjeliš. Istaknuvši da još nisu okončana nastojanja za fragmentacijom toga sveučilišta, Bjeliš je rekao da je zagrebačko Sveučilište uvijek bilo generator visokoobrazovanih ljudi u svim znanstvenim i umjetničkim područjima te da je to jedino hrvatsko sveučilište koje i pokriva sva područja. Podsjetio je na inicijative koje je pokrenulo to sveučilište, posebice na ISKORAK 2001 koja potvrđuje orijentiranost zagrebačkoga Sveučilišta na istraživanje i pronalaženje načina unutarnje povezanosti između srodnih područja. Prorektor Bjeliš smatra da studenti trebaju imati puno aktivniju ulogu na sveučilištu, posebice u smislu prijedloga za poboljšavanje učinkovitosti studiranja. Profesor Miroslav Furić smatra pak da su predložena zakonska rješenja preregulirana te da prijete sveučilišnoj autonomiji. A ako se ona i prihvate, Furić se boji da će to značiti i kraj Sveučilišta u Zagrebu. U raspravi rektor Sveučilišta u Grazu Lothar Zechlin istaknuo je da akademska zajednica treba ustrajati u tomu da se njezin glas čuje te da sa svojim stajalištima treba upoznati i širu javnost. (Hina) ip mć