ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Oni koji pišu i predlažu zakone trebali bi odmah biti i svjesni posljedica koje će ti zakoni imati zato što zakonska rješenja trebaju regulirati brojna konfliktna pitanja, istaknuo je prorektor za znanost
i razvoj Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Oni koji pišu i predlažu zakone trebali
bi odmah biti i svjesni posljedica koje će ti zakoni imati zato što
zakonska rješenja trebaju regulirati brojna konfliktna pitanja,
istaknuo je prorektor za znanost i razvoj Sveučilišta u Zagrebu
Aleksa Bjeliš.#L#
Prorektor Bjeliš je tijekom današnje rasprave o visokome
obrazovanju i znanosti na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost
i kulturu govorio o Sveučilištu u Zagrebu. A posebice o tomu što,
kako je rekao, ne vrijedi na tom najvećem i u kontinuitetu nastave
najstarijem hrvatskom sveučilištu.
Sveučilište u Zagrebu 'labava' je asocijacija velikoga broja jakih
fakulteta, istaknuo je Bjeliš. Osim toga, dodao je, prostorno je
raspršeno, kadrovski staro i s predugim trajanjem studija, a i
glavno je izvorište 'odljeva mozgova'.
U usporedbi sa sličnim europskim sveučilištima razlikuje se po tome
što su ta sveučilišta integrirana, a zagrebačko nije, rekao je
Bjeliš. S tim u vezi nije mogao, kako je rekao, govoriti o 'vrućoj
temi' pravne osobnosti fakulteta jer za to nije kompetentan, ali je
siguran da bez integriranoga sveučilišta nema ni funkcionalne
nastave.
Prorektor Bjeliš smatra da se i odnosi između vlasti i sveučilišta
do danas još nisu promijenili. Jer, istaknuo je, "vlast u svojoj
centraliziranosti i dalje je uvjerena da ima ključ svih rješenja".
A kako je rekao Bjeliš, na Sveučilištu u Zagrebu puno se razgovaralo
i raspravljalo o tomu kako doći do polazišta na kojima bi se trebala
temeljiti zakonska rješenja. Podsjetio je na inicijativu Iskorak
2001. rekavši da se ta inicijativa 'dugo nije čitala, ali smo sada
zatečeni kako se čita'.
U drugom dijelu današnje rasprave o znanosti i visokome školstvu
priređene u sklopu trodnevne tematske sjednice "Znanje - temelj
poželjne budućnosti Hrvatske" bilo je riječi i o dodiplomskoj
nastavi o kojoj je govorila profesorica Vlasta Vizek Vidović.
Prorektor Veleučilišta u Splitu Ivica Mandić ukazao je na važnost
stručnih studija u gospodarskome i regionalnom razvoju Hrvatske.
Osim toga, profesorica Nada Čikeš govorila je o poslijediplomskoj
nastavi, dr. Darko Polšek o privatnim visokim učilištima, a
profesor Mladen Havelka o sustavu visokoga obrazovanja s naglaskom
na probleme u sustavu veleučilišta.
(Hina) ip sšh