ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Klub hrvatskih humboldtovaca (KHH) organizirao je dvodnevni skup o zakonskoj regulativi u područjima znanosti i visokoga obrazovanja u zemlja središnje i jugoistočne Europe koji je danas počeo na Pravnome
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Klub hrvatskih humboldtovaca (KHH)
organizirao je dvodnevni skup o zakonskoj regulativi u područjima
znanosti i visokoga obrazovanja u zemlja središnje i jugoistočne
Europe koji je danas počeo na Pravnome fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu.#L#
Razmjena iskustava u vezi zakonske regulative potrebna je kako bi
se zemlje srednje i jugoistočne Europe što kvalitetnije pripremile
i uključile u europski prostor visokoga obrazovanja.
S tim stajalištem hrvatskih humboldtovaca i njihova predsjednika
Mladena Pavičića, koji su skup priredili zahvaljujući potpori
njemačke Zaklade Alexander von Humboldt, suglasni su i predstavnik
njemačkoga poslanstva u Zagrebu Wolfgan Wendel te prorektor za
znanosti i razvoj zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš koji su
pozdravili raspravu o spomenutoj temi.
Bolonjska deklaracija obvezuje zemlje potpisnice, među kojima je i
Hrvatska, da do 2010. ostvare europski prostor visokoga
obrazovanja što traži i prilagodbu zakonske regulative u znanosti i
visokome obrazovanju.
Promjenu zakonske regulative u većini spomenutih zemljama prati
pak široki spektar posljedica i reakcija - u rasponu od pozitivnih
pomaka i prihvaćanja reformi do cijeloga niza otvorenih pitanja i
sumnji te opiranja reformama znanosti i visokoga obrazovanja.
Sudionici konferencije mogli su tako danas iz "prve ruke" čuti kako
se zakonska regulativa mijenja u Hrvatskoj susjednim zemljama -
Austriji, Sloveniji, Italiji i Mađarskoj te u Češkoj.
Rektor Sveučilišta u Grazu Lothar Zechlin u načelu podržava
predložene zakonske promjene u Austriji jer će, kako je rekao,
njihova primjena dovesti do jačanja sveučilišne autonomije u
organizacijskome i financijskome smislu.
Ali, ističe Zechlin, postoje i neki "skriveni razlozi" za te
promjene, među kojima su, rekao je, smanjivanje pa i gubitak
političke odgovornosti za djelovanje sveučilišta te "rezanje"
proračuna.
Profesor Herbert Haller (Ekonomsko sveučilište u Beču) smatra da će
nova zakonska regulativa ojačati sveučilišnu konkurenciju što
smatra kvalitetnom promjenom kao i to da će sveučilišta postati
otvorenija što uključuje i veću mobilnost profesora i studenata.
Ali, dodao je Haller, veća otvorenost sveučilišta i mogućnost
internacionalizacije nastavničkih mjesta izazivaju i
nezadovoljstvo dijela akademske zajednice. Osim toga, upozorava
Haller, podizanju kvalitete nastave ne ide u prilog činjenica
velikoga opterećenja profesora koji često imaju i 300 studenata.
Haller smatra pozitivnim uvođenje školarina jer će to skratiti
vrijeme studiranja a bez velikoga novčanog opterećenja studenata i
njihovih roditelja, dok će se uspješnim studentima školarine i
vratiti.
Direktor Centra za znanstvena istraživanja Slovenske akademije
znanosti i umjetnosti Oto Luthar istaknuo je pak kako većina
slovenskih znanstvenika misli da bi znanstveni i javni instituti u
toj zemlji trebali biti bolje organizirani. S tim u vezi, upozorio
je i na, kako je rekao, jedan slovenski ekstrem - veliku podjelu
između znanstvenih instituta na sveučilištima i javnih znanstvenih
instituta.
O iskustvima vezanim za promjenu zakonske regulative u znanosti i
visokome obrazovanju u Italiji govorio je profesor kaznenoga prava
na Sveučilištu u Salernu Andrea Castaldo. Mađarska iskustva iznio
je profesor Medicinskoga fakulteta u Debrecinu Sandor Imre, dok je
o češkim iskustvima i posebnostima govorio Stanislav Tuma,
direktor Odjela za istraživanja i obrazovanje češkoga Ministarstva
zdravstva.
Klub hrvatskih humboldtovaca osnovan je pred deset godina i okuplja
hrvatske znanstvenike - korisnike prestižne njemačke stipendije
Zaklade Alexander von Humboldt (Alexander von Humboldt Stiftung).
(Hina) ip mc