ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Profesor Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivo Josipović smatra da je radni tekst nacrta prijedloga zakona o znanosti i visokome obrazovanju barem u devet odredaba suprotan hrvatskom Ustavu te da
treba krenuti u pisanje novoga zakona.
ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Profesor Pravnoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu Ivo Josipović smatra da je radni tekst nacrta
prijedloga zakona o znanosti i visokome obrazovanju barem u devet
odredaba suprotan hrvatskom Ustavu te da treba krenuti u pisanje
novoga zakona.#L#
Ivo Josipović, koji je bio i član radne skupine ministra znanosti i
tehnologije za izradu druge verzije zakona o visokome školstvu, bio
je jedan od uvodničara na tematskoj raspravi koja je održana
večeras na zagrebačkome Pravnom fakultetu.
U raspravi, koju su suorganizirali Hrvatski pravni centar i Pravni
fakultet, uvodna izlaganja održali su i profesori Mihajlo Dika
(Pravni fakultet) te Ivan Padjen (Fakultet političkih znanosti), a
raspravu je moderirao dekan Pravnoga fakulteta Davor Krapac.
Po Josipovićevim riječima, protustavne su primjerice odredbe o
nemogućnosti osnivanja samostalnih fakulteta te davanje
suglasnosti ministra za osnivanje posebnih studija i tehnoloških
parkova kao i odredba prema kojoj ministar određuje uvjete za izbor
u znanstveno-nastavna zvanja. I dok je, kako kaže Josipović,
njegovo sudjelovanje u izradi nacrta zakona "povijest njegovih
poraza", sadržaj tih poraza za njega je u tomu što nije uspio
poljuljati neke mitove. To je pak, ustvrdio je, rezultiralo brojnim
protuustavnim rješenjima koja se protive zdravoj logici, a nisu ni
oblikovana u skladu s načelima pravne struke.
Rekavši kako nikada nije dovodio u pitanje dobre želje sastavljača
zakona, Josipović je dodao da među mitovima koje nije uspio
poljuljati su i onaj da cijela akademska zajednica zapravo ništa ne
vrijedi, da će samo reorganizacijom sve krenuti nabolje te mit o
"gledanju preko potoka" u susjedne države. Tu je, kazao je, i mit
"babaroge"- Bolonjske deklaracije s jedne strane, a s druge strane
mit "strašila"- incijative Sveučilišta u Zagrebu -ISKORAK 2001.
Za profesora Mihajla Diku, radni tekst zakona je "opasan,
nedomišljen, nedovoljno izbalansiran i nepragmatičan", a u
njegovoj izradi premalo su sudjelovali pravnici i drugi
znanstvenici iz društveno-humanističkog područja. A ako se takav
zakon prihvati Dika smatra da će izazvati veliki kaos te da će se
akademska zajednica morati dugo baviti samo sama sobom. Što se pak
tiče pitanja pravne osobnosti fakulteta koja se često izdvaja kao
"kamen spoticanja" između predlagača zakona i samih fakulteta,
Dika je istaknuo da problem pravne osobnosti fakulteta sam po sebi
nije bitan nego da je bitan način na koji će se urediti odnosi između
sveučilišnih rektorata i sveučilišnih sastavnica -fakulteta.
S tim u vezi, iznio je i svoju ideju po kojoj bi za sada trebalo
zadržati pravnu osobnost fakulteta, ali tako da oni prenesu neke
kompetencije na sveučilišta, kao što su, primjerice, međunarodna
suradnja, nostrifikacija diploma, izdavačka djelatnost,
kapitalan izgradnja i investicije.
Za profesora Ivana Padjena, radni tekst tog nacrta zakona je kao i
svi zakoni o znanosti pisani poslije 1990. "katalog neostvarenih
želja autora". Najnoviji prijedlog smatra i opasnim jer, kako je
rekao, "akademsku zajednicu podvrgava partijskoj kontroli, ali uz
smanjenje državne potpore toj zajednici". Po Padjenu, radni tekst
pretežito su pisali fizičari i matematičari, a to "'ide na ruku'
staroj tezi o poštenju prirodoznanstvenika i nepoštenju
društvenjaka i humanista".
Profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Nikola Ružinski
ustvrdio je da je radni tekst "nesuvisao i slijepljen", da
prejudicira Bolonjsku deklaraciju te da mu je osnovna namjera
"napad na Sveučilište u Zagrebu".
Budući da je dekan Krapac izvijestio da će se svi istupi na
večerašnjoj tribini snimati i biti objavljeni u biltenu o tematskoj
raspravi, tako će se, primjerice, moći pročitati i Padjenova
razmišljanja o ministru znanosti i tehnologije Hrvoju Kraljeviću.
Među njima su i ona kako Kraljević "zna da Vlada ne može ostvariti
predizborna obećanja pa takvim zakonskim prijedlozima zapravo daje
vrijeme i mogućnost akademskoj zajednici da se sama snalazi".
(Hina) ip mć