ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Senat Sveučilišta u Zagrebu na današnjoj izvanrednoj sjednici nije prihvatio radni tekst zakona o znanosti i visokome obrazovanju (verzija od 10. travnja 2002.) te je iskazao i nezadovoljstvo dosadašnjim
načinom izradbe toga zakona i neprihvaćanjem stajališta zagrebačkoga Sveučilišta.
ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Senat Sveučilišta u Zagrebu na
današnjoj izvanrednoj sjednici nije prihvatio radni tekst zakona o
znanosti i visokome obrazovanju (verzija od 10. travnja 2002.) te
je iskazao i nezadovoljstvo dosadašnjim načinom izradbe toga
zakona i neprihvaćanjem stajališta zagrebačkoga Sveučilišta.#L#
Na izvanrednoj sjednici Senata bila je samo jedna točka - rasprava o
radnom tekstu zakona o znanosti i visokome obrazovanju. Na dijelu
sjednice zatvorenu za javnost članovi Senata raspravljali su o
radnome tekstu toga zakona te donijeli zaključke o kojima su
novinare izvijestili na drugome dijelu sjednice na kojemu je bio i
ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević.
Rektorica zagrebačkoga Sveučilišta Helena Jasna Mencer
izvijestila je ministra Kraljevića o zaključcima Senata, među
kojima je i prijedlog da nadležna državna tijela okupe šire stručne
skupine za provedbu javne rasprave, predlaganje temeljnih
polazišta budućega zakonodavstva i za dovršetak izradbe
odgovarajućih zakonskih rješenja.
U zaključcima koje je prihvatio Senat na prijedlog Radne skupine
Senata za razmatranje radnoga teksta zakona o znanosti i visokome
obrazovanju stoji da Senat podupire ciljeve reforme zakonodavstva
o visokim učilištima, znanstvenoistraživačkoj i umjetničkoj
djelatnosti koja traži prilagodbu europskomu prostoru visokoga
školstva.
Ali, u zaključcima Senat izražava i stajalište da je takva reforma
moguća samo uz pristanak akademske zajednice koji je pak moguće
postići samo na temelju javne rasprave u kojoj će se o svim
predloženim promjenama raspravljati i odlučivati na temelju
prethodnih argumentiranih analiza i obrazloženih projekcija
predloženih rješenja.
Kako je zaključeno, ta bi javna rasprava trebala uzeti u obzir
dosadašnje inicijative akademske zajednice kao što su tematske
točke Senata, inicijativa Sveučilišta u Zagrebu - ISKORAK 2001., a
posebice u onim dijelovima kojima pridonose primjeni načela o
autonomnom i integriranom sveučilištu iz Magna Charta
Universitatum, Magna Charta Observatory i Bolonjske deklaracije.
Osim toga u zaključcima se navodi da Senat očekuje da će buduća
zakonska rješenja uspostaviti i zajamčiti uravnoteženi sustav
odnosa visokoga školstva s njegovom društvenom okolinom i u
potpunosti osigurati autonomiju sveučilišta u skladu s načelima
Ustava.
Što se tiče pravnoga reguliranja različitih oblika sveučilišne
autonomije, Senat očekuje da će nova zakonska rješenja jamčiti
izbor različitih organizacijskih i funkcionalnih forma
prilagođenih zakonskoj tradiciji i potrebama te posebnostima
pojedinih sveučilišnih cjelina.
Osim tih načelnih zaključaka Senat je upozorio na neke dvojbe i
rješenja u vezi s izradbom novih zakonskih rješenja. Među njima je i
pitanje je li potrebno problematiku visokoga školstva, struke,
znanosti i umjetnosti regulirati samo jednim zakonom uz ocjenu da
pokušaj njihova sjedinjenja u predloženoj verziji nije uspio.
Za Senat je važno i pitanje kojom vremenskom dinamikom primijeniti
rješenja Bolonjske deklaracije jer onu u predloženoj verziji (šk.
god. 2003./2004.) smatraju neprihvatljivom.
Senat zagrebačkoga Sveučilišta ne slaže se ni s prijedlogom o
izmjeni sastava Senata te predlaže da novi zakon sadržava okvirna
rješenja, a da se statutom sveučilišta reguliraju ovlasti
fakulteta i akademija kao sastavnica sveučilišta u području
nastave, kadrovske politike, načina stjecanja i raspolaganja
financijskim sredstvima i kapitalnim investicijama.
(Hina) ip sp