MEĐUNARDONI SKUP O ZAKONU O PRAVNOM POLOŽAJU VJERSKIH ZAJEDNICA

ZAGREB, 26. travnja (Hina) - U organizaciji Hrvatskoga pravnog centra, Centra za političku analizu razvoja Fakulteta političkih znanosti i Zaklade Hans Seidel Stiftung danas je u Zagrebu počeo dvodnevni međunarodni skup "Hrvatski Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica u svjetlu međunarodnog i poredbenog prava". #L# U radu skupa sudjeluje 30-ak istaknutih međunarodnih i domaćih stručnjaka - sociologa, pravnika, povjesničara i predstavnika vjerskih zajednica. U uvodnom izlaganju "Crkva i država - pravo i religija u postkomunističkoj Hrvatskoj u odnosu na Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica" sociolog religije Ivan Pađen napomenuo je kako rasprava otvara sva pitanja pravnog uređenja položaja vjerskih zajednica u nas. To su, rekao je, načelna pitanja kao što je granica državnog uređenja položaja vjerskih zajednica preko toga je li uopće potreban novi zakon. Dosadašnja načelna rasprava upućuje na to da ni najnoviji nacrt zakona o položaju vjerskih zajednica ne udovoljava zahtjevima Ustava te da ga treba doraditi, ističe Pađen i dodaje kako su se ponovno pojavila stajališta da takav zakon uopće nije potreban jer su, drži, bitna pitanja koja su tim prijedlogom obuhvaćena već uređena drugim zakonima. Don Ivan Grubišić načelno je protiv donošenja zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica. "U komunizmu je zakon diskreditirao vjerske zajednice, niječući im temeljna ljudska i građanska prava, a prijedlog novog zakona ide u drugu krajnost kojim se ne poštuje ustavno pravo o jednakosti svih građana pred zakonom", rekao je don Ivan. Naime, taj prijedlog daje čitav niz povlastica vjerskim zajednicama i upravo zato dovodi u pitanje ustavnu odredbu da smo pred zakonom svi jednaki, ustvrdio je. Još gore je, dodao je, što su potpisani ugovori sa Svetom Stolicom, koje sada naknadno treba zakonski osnažiti. Drži da su neke stavke tih ugovora u najmanju ruku upitne. "U svemu tome mislim da se u prvom redu brane interesi materijalne naravi i ideološka stajališta pojedinih vjerskih zajednica, a da se zanemaruje čovjek, građanin i njegovo dostojanstvo i osnovna ljudska i građanska prava", rekao je. Dodao je kako je dosta da smo pred zakonom svi jednaki i da "jednakijih" u demokratskom društvu jednostavno ne smije biti. Cilj skupa je da pomogne autorima novog zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica da bolje razumiju hrvatski sustav koji se tiče odnosa Crkve i države. Rasprava je usredotočena i na neka pitanja, primjerice registraciju vjerskih zajednica ili školski vjeronauk, a pritom se zanemaruju važnija pitanja kao što su potpora i revizija vjerskih karitativnih djelatnosti, rečeno je. Unatoč ratu u Hrvatskoj, kako je istaknuto, država je uspjela izgraditi autonomna tijela civilnoga društva, vjerske zajednice, građanske udruge, škole, sveučilišta, televizijske i radijske kuće različite od političke države i od građanskog (tržišnog) društva. U radu skupa sudjeluju i vrsni stručnjaci Cole Durham sa Sveučilišta u Brighamu u SAD-u, Silvio Ferari iz Milana i Rik Torfs s Katoličkog sveučilišta u Louvenu u Belgiji. (Hina) at mc