ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Okrugli stol "Povjerljivi podatci i pristup službenim informacijama", održan danas u Hrvatskome državnom arhivu (HDA) u Zagrebu u sklopu Tjedna arhiva, od 5. do 10. svibnja, organiziran je sa svrhom
poticanja rasprave o pravnim pitanjima u svezi sa zaštitom i korištenjem povjerljivih i osobnih podataka koje prikupljaju tijela državne uprave.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Okrugli stol "Povjerljivi podatci i
pristup službenim informacijama", održan danas u Hrvatskome
državnom arhivu (HDA) u Zagrebu u sklopu Tjedna arhiva, od 5. do 10.
svibnja, organiziran je sa svrhom poticanja rasprave o pravnim
pitanjima u svezi sa zaštitom i korištenjem povjerljivih i osobnih
podataka koje prikupljaju tijela državne uprave.#L#
Dio pitanja koje su sudionici okrugloga stola postavili ravnatelju
HDA Josipu Kolanoviću odnosila su se i na arhiv prvoga hrvatskog
predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Arhiv predsjednika Tuđmana izuzetno je važan jer sadrži
najznačajnije informacije o nastajanju hrvatske države, istaknuo
je Kolanović, podsjetivši da se u svjetskoj arhivskoj praksi
predsjednički arhivi zaokružuju. Zato, smatra Kolanović, arhiv
predsjednika Franje Tuđmana trebalo bi zaokružiti te kao cjelinu
regulirati način njegovoga čuvanja.
Novinare je zanimalo stajalište struke trebaju li dokumenti, koje
su iz toga arhiva uzeli Miroslav Tuđman, sin pokojnoga predsjednika
te Vladimir Šeks u ime Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), biti
vraćeni u Predsjednikov arhiv.
Po Kolanovićevim riječima, struka bi bila zadovoljna da se vrate i
ti dokumenti. Pritom treba voditi računa, kako je dodao, da su
osobni dokumenti predsjednika Tuđmana njegovo privatno
vlasništvo.
Ravnatelj HDA spomenuo je tako i slučaj arhiva nekadašnjega
francuskog predsjednika Georgesa Pompidoua. Nakon njegove smrti
predani su francuskom državnom arhivu Pompidouovi službeni
dokumenti, a njegova obitelj naknadno je predala osobnu
dokumentaciju, pa je taj predsjednički arhiv sada zaokružen.
Na upit kako ocjenjuje postupak predsjednika Socijademokratske
partije (SDP) Ivice Račan koji je HDA predao dokumentaciju bivše
KPH/SKH, Kolanović je rekao da pozdravlja takovu odluku. S tim u
vezi je podsjetio da je to potpuna dokumentacija u koju nisu
dokumenti o transformaciji Saveza komunista Hrvatske (SKH) u
Stranku demokratskih promjena (SDP) te da je prilikom primopredaje
sastavljen zapisnik u kojemu su i kriteriji korištenja te
dokumentacije.
U vezi problema "curenja informacija", djelatnik Ministarstva
unutarnjih poslova (MUP) iz Rijeke Alen Rajko rekao je kako je pri
tomu različita odgovornost novinara koji objavljuju informaciju,
od službenoga izvora koji je tu informaciju dao, odnosno da je u tim
slučajevima veća odgovornost onoga tko informaciju daje od onoga
tko je objavljuje.
Jedno od pitanja na koje su arhivisti ukazali istaknuvši da mu se ne
poklanja dovoljno pozornost jest i problem zaštite trećih osoba.
Spomenuvši kako je, primjerice, u SAD-u praksa da se kod predaje
dokumenta zacrnjuju imena trećih osoba, Kolanović je rekao da u
Hrvatskoj to nije praksa. Rekao je da se imena trećih osoba ne smiju
javno spominjati te da je vrlo delikatno pitanje treba li i kada
takve dokumente dati na obradu.
U HDA se nalazi oko 60.000 dossiera, rekao je Kolanović, upozorivši
na neregulirano pitanje prava dostupnosti tih dokumenta. Podsjetio
je da se to odnosi na dvije razine - na deklasifikaciju cijeloga
predmeta ili na deklasifikaciju osobe u slučaju da se radi o
sudskome postupku.
Sudionici okruglog stola dobili su prijevod nekoliko dokumenta
Vijeća Europe, koje je u prijevodu objavio Hrvatski državni arhiv,
a koji sadrže smjernice u vezi sa zaštitom i pristupom povjerljivim
i službenim informacijama.
(Hina) ip mc