US - 31. I. AP - IRAČKA NAFTA

SJEDINJENE DRŽAVE ASSOCIATED PRESS 31. I. 2003. Oživljavanje iračkog naftnog carstva je prvi cilj SAD-a za razdoblje poslije Saddama "Ako je hvatanje Saddama Husseina prvi prioritet u ratu s Irakom, zaštita naftnih polja nije daleko iza toga. Posebna skupina SAD-a se savjetuje sa stručnjacima za energiju, čelnicima industrija i čelnicima iračke oporbe o tome kako oživjeti i proširiti iračko multimilijardsko naftno carstvo nakon što se Saddam svrgne. (...) U Pentagonu su planeri potrošili mnoge sate na strategiju zaštite naftnih polja, bojeći se da bi Saddam mogao zapaliti veliki broj od 1500 bušotina, kao što je učinio kuvajtskim naftnim poljima 1991.. Iako odbijaju dati pojedinosti, jedan viši dužnosnik, govoreći pod uvjetom da ostane neimenovan, kazao je da planeri namjeravaju osigurati i zaštiti polja što je brže moguće. (...) 'Jedna je stvar zapaliti bušotine druge zemlje, a druge zapaliti svoje vlastite', kazao je Robert Ebel, stručnjak za energiju u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS). CSIS je proučio moguće scenarije iračkog rata te kako bi oni mogli utjecati na buduću proizvodnju nafte. No Ebel se ne usuđuje dati nikakvo čvrsto predviđanje jer, kazao je: 'Ne znamo kakav ćemo Irak imati dan poslije'. Ono što je sigurno, kazao je, 'jest da će doći do golemog programa ulaganja kako bi se prvo (iračku naftnu) industriju ponovno postavilo na noge i onda proširilo'.(...) Tvrtke koje se bave energetikom poput Halliburtona i Bechtela, koje su nadgledale popravljanje kuvajtskih polja, mogle bi zaraditi milijarde u poslovima za unaprjeđivanje bušotina, naftovoda, crpki i izvoznih terminala u Iraku. A svjetski naftni divovi, od Exxon Mobila Corp.-a i Chevron Texaca do ruskog Lukoila nadaju se prigodi za sklapanje unosnih razvojnih poslova s Irakom i uzimanju dijela onoga što neki vjeruju da bi mogao biti dnevni protok nafte od 6 milijuna barela. Prošle je godine Irak izvozio trećinu tog iznosa u programu UN-a 'nafta za hranu'. To što mnoge od tih tvrtki imaju bliske veze s dužnosnicima Bushove administracije, uključujući i dopredsjednika Dicka Cheneya, koji je nekada vodio Halliburton, i samog predsjednika, dodatno je potaknulo nagađanje među nekim kritičarima da se u napadu na Irak radi više o nafti i imperijalizmu nego o oružjima za masovno uništavanje. Administracija snažno odbacuje takve namjere. 'Naftna su polja vlasništvo iračkog naroda', i ona će biti zaštićena i razvijena u korist budućnosti Iraka, kazao je državni tajnik Colin Powell odgovarajući na takva gledišta.(...)", piše Josef Hebert.