Preveliku potrošnju negativno je ocijenio i šef misije MMF-a Dimitrij Demekas ustvrdivši da je "hrvatsko zdravstvo bolesno" jer troši dvostruko više sredstava od drugih tranzicijskih zemalja.
Nova je Vlada 2004. godinu započela ukidanjem radne obveze liječnicima, koju je zbog štrajka uvela bivša Vlada, a prve mjesece obilježili su sukobi ministra zdravstva Andrije Hebranga s bivšom vlasti oko naslijeđenih dugova.
Hebrang je tvrdio da taj dug iznosi 7,3 milijarde kuna, a bivša potpredsjednica Vlade Željka Antunović kako se radi o iznosu od 1,5 milijardi kuna. HZZO završava ovu godinu s tri milijardi kuna ukupnog duga.
U sklopu mogućih mjera štednje Hebrang je najavio da se razmatra ukidanje postojećeg modela dopunskog zdravstvenog osiguranja s policama od 50 i 80 kuna, čemu su se žestoko usprotivili umirovljenici, sindikati i oporba.
Iako se cijelu godinu govorilo o nužnosti smanjivanja razine zdravstvene zaštite, jer se ona ne može pokriti iz postojećih prihoda, nije bilo nikakvih promjena već je dosadašnje standarde Vlada prenijela i u iduću godinu.
Pozornost javnosti izazvale su smjene ravnatelja najvećih hrvatskih bolnica - KBC-a Zagreb, KB-a Merkur, KB-a Split i KB-a Dubrava. Vlast je njihova razrješenja objašnjavala neopravdanim dugovima, a oni su tvrdili da su to političke smjene.
Također je došlo do sukoba ministra i novinara koji prate zdravstvo, zbog Hebrangovih tvrdnji da je bivša vlast osigurala naklonost novinara sklopivši s njima 11 ugovora o honorarnoj suradnji. Unatoč zahtjevu Hrvatskog novinarskog društva da objavi sve dokumente o tome, Hebrang je predočio tek jedan ugovor.
Ove su godine prvi puta zabilježena dva slučaja zaraze pacijenata virusom HIV-a putem transfuzije krvi.
Kraj godine obilježio je odlazak ministra Hebranga na operaciju prostate u Urološku kliniku u austrijski Innsbruck, što je u javnosti izazvalo pitanja o povjerenju odnosno nepovjerenju u hrvatske liječnike.
A liječnici su u prosincu dobili Strukovni kolektivni ugovor koji im jamči godišnje 10-postotno povećanje plaća u idućih šest godina, što nije zajamčeno ni jednoj drugoj javnoj službi. I ostalim djelatnicima u zdravstvu povećana su prava novim Granskim kolektivnim ugovorom.
Od 1. srpnja povećane su porodiljne naknade za drugih šest mjeseci s 1.600 na 2.500 kuna za zaposlene majke i s 900 na 1.600 kuna za nezaposlene majke. Također je vraćena mogućnost korištenja trogodišnjeg porodiljnog dopusta za blizance, treće i svako slijedeće dijete s novčanom naknadom od 1.600 kuna.
Nakon što je u 2003. zabilježen pad nezaposlenosti od 15,4 posto, ove je godine nezaposlenost nastavila padati, ali u znatno manjem postotku.
Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem studenog bilo je evidentirano 312.786 nezaposlenih, što je 1,3 posto manje nego u studenom prošle godine. Najniža nezaposlenost registrirana je u srpnju, kada je bilo evidentirano 293.275 osoba.
Ulaskom tri predstavnika Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) u Hrvatski sabor i sklapanjem koalicijskog sporazuma s vladajućim HDZ-om, ponovno je aktualizirano pitanje umirovljeničkih prava, uključujući i povrat duga.
Vlada je u veljači po hitnom postupku uputila u Hrvatski sabor izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojim je u mirovinsku osnovicu uvršten dodatak od 100 kuna i šest posto, te promijenjena formula usklađivanja mirovina, pa se one sada usklađuju samo s rastom plaća.
Vlada je također povisila neoporezivi dio mirovine s 2.250 na 3.000 kuna, nakon čega je ljetos donesen Zakon o povratu duga umirovljenicima, koji predstavnici umirovljenika procjenjuju na oko 20 milijardi kuna.
Krajem listopada Vlada je predstavila prijedlog Zakona o umirovljeničkom fondu, u koji bi trebale ući dionice najvrednijih tvrtki u vlasništvu države i druga imovina.
Predsjednik HSU-a Vladimir Jordan na kraju je godine suradnju s Vladom ocijenio uspješnom, iako je često najavljivao, zbog prijepora oko pojedinih pitanja, da je HSU spreman preispitati daljnju suradnju s Vladom.
Protekle je godine, više nego prethodnih, posvećena pozornost problemu nasilja u obitelji i nad djecom.
S radom je počeo Ured pravobraniteljice za djecu, a u prvih godinu dana dječjoj pravobraniteljici Ljubici Matijević Vrsaljko javilo se 478 djece koja su u najvećem broju tražila zaštitu od vršnjačkog nasilja.
Javnost je zgrozio slučaj petnaestogodišnjeg dječaka iz Vinkovaca, štićenika Odgojnog doma u Malom Lošinju, kojeg su pretukli i teško ozlijedili stariji štićenici toga doma.
Premijer Ivo Sanader i čelnici sindikalnih središnjica u siječnju su se usuglasili oko ključnih društvenih ciljeva i dogovorili se da će voditi socijalni dijalog o svim važnim pitanjima.
No, sindikati su tijekom cijele godine iskazivali nezadovoljstvo kvalitetom socijalnog dijaloga, koje je kulminiralo krajem godine nakon potpisivanja Strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike i stomatologe.
Optuživši ministra Hebranga i Hrvatski sindikat liječnika da su izigrali ostale sindikate i prekršili zaključke Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), četiri sindikalne središnjice zamrznule su sudjelovanje u radu GSV-a.
Tijekom 2004. u nekim djelatnostima, poput osnovnog i visokog školstva, počela se primjenjivati odredba o doprinosu solidarnosti, koji plaćaju nečlanovi sindikata.
Nakon četiri godine, ponovno je utvrđena reprezentativnost sindikata, a podaci pokazuju da šest sindikalnih središnjica okuplja preko 456.000 članova, 16.000 više nego kod prethodnog prebrojavanja.
Na čelo najveće središnjice, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), izabrana je Vesna Dejanović.
SSSH je s Hrvatskom udrugom sindikata i Sindikatom usluga Uni-Cro potpisao sporazum o suradnji kojem se naknadno pridružila Matica hrvatskih sindikata javnih službi. Ta bi suradnja trebala u konačnici dovesti do ujedinjenja četiriju središnjica.
Sindikati obrazovanja i znanosti u lipnju su organizirali jednodnevni štrajk u školama i na fakultetima, a u studenom i javni prosvjed, kako bi upozorili na neodrživo stanje u školstvu i znanosti. Krajem godine propao je pokušaj sklapanja sporazuma s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, a sindikati su do proljeća odustali od većeg štrajka.
Sve sindikalne središnjice izrazile su u prosincu nezadovoljstvo preporukom Misije MMF-a za Hrvatsku da Vlada razmotri mogućnost ograničenja rasta plaća.