Za 2005. godinu pak u hrvatskoj središnjoj banci očekuju zadržavanje postojeće dinamike gospodarskog rasta od oko 4 posto, koji će se također temeljiti prije svega na investicijama, ali više ne toliko na onima u infrastrukturu već u sektoru privatnih poduzeća.
Očekuje se da će i neto izvoz početi davati pozitivne učinke na stope rasta, uz daljnje smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance na 4,8 posto BDP-a izraženog u eurima, kretanje vanjskog duga također na razini ispod 78 posto BDP-a (također izraženog u eurima). Inflacija bi mogla biti nešto ali ne bitno viša, odnosno iznositi 2,5 posto.
Na monetarnom planu iz HNB-a ne najavljuju mijenjanje osnovnih instrumentarija, a novost je što će se, već u prvom tromjesečju 2005., početi s operacijama na otvorenom tržištu kao instrumentom novčane politike.
Procjenjuje se da će rast plasmana banaka nefinancijskom sektoru u 2005. iznositi oko 13 posto, uz zadržavanje tendencije bržeg rasta kredita stanovništvu nego poduzećima.
No, za razliku od ranije već dolazi do promjene strukture kreditiranja stanovništva. Dok su donedavno najveći rast imali krediti za kupovinu automobila, povećava se udio stambenih i ostalih kredita, pa se ocjenjuje da je kreditni 'autobum' zaustavljen.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski u četvrtak je na susretu s novinarima rekao da je ova godina odrađena bez potresa u monetarnom i realnom sektoru.
Za ovogodišnji rast BDP-a od 3,9 posto i dalje je najznačajniji udio investicija sa stopom rasta od gotovo 7 posto. Posebno je značajno da nema negativnog učinka deficita u razmjeni roba i usluga s inozemstvom na stopu rasta BDP već su efekti neutralni.
To je utjecalo i na značajno smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance koji se procjenjuje na 5,1 posto BDP-a iskazano u eurima, što je za dva postotna poena niže nego prošle godine, a za tri poena niže nego u 2002. To je prije svega rezultat povećanja robnog izvoza.
Polako se uravnotežuju odnosi u platnoj bilanci, što se odražavaju i na stanje inozemnog duga, koji od srpnja stagnira, i bit će na razini ispod 78 posto BDP-a izraženog u eurima. Pritom je, pod utjecajem mjera HNB-a, zaustavljeno inozemno zaduživanje banaka.
Takva ostvarenja u kretanju vanjskoga duga, odnosno zaustavljanju rasta istoga, kao značajan uspjeh ocjenjuju i u MMF-u, koji je kao bitnu promjenu u svojim stajalištima prema ukupnoj gospodarskoj politici i ulozi HNB-a u njoj sada postavio granicu vanjskog duga kao prioritet.