Mišljenja kako to postići vrlo su različita, pokazalo je otvaranje javne rasprave u mariborskom listu "Večer" - jedni su skloni uvođenju imigracijskih kvota za mlade parove iz istočne Europe, a drugi računaju na baby-boom koji će novom obiteljskom politikom poticati nova vlada desnog centra.
"Da postignemo stanje iz 1950. - kada se rađalo 36.000 djece godišnje - morali bismo idućih 10 godina uvoziti 18.500 mladih ljudi godišnje", tvrdi dr. Marko Kos, znanstvenik i publicist koji se često javlja s hrabrim idejama iako ih većina ponekad ocjenjuje ekscentričnim ili radikalnim.
Kos tvrdi da bi imigracijske kvote sadašnjim generacijama slovenskih umirovljenika i onima koji će to tek postati osigurale da država ne ostane bez platiša mirovinskih doprinosa. To bi se u sadašnjoj situaciji moglo dogoditi - samo u zadnje 24 godine stupanj nataliteta pao je s 2,11 na 1,2 promila.
I predsjednik Janez Drnovšek nedavno je upozorio na problem "starenja stanovništva", ali uz svoje već legendarno smirujuće objašnjenje -to se događa cijeloj Europskoj uniji.
Nastojanja da se demografski trendovi promijene stimulativnijom obiteljskom politikom ili populacijski pokreti inspirirani katoličanstvom - sve je to osuđeno na neuspjeh, tvrdi Kos i dodaje kako to "nije uspjelo Irskoj i Italiji, zemljama koje su bogatije i katoličkije od Slovenije".
Novi slovenski ministar rada, obitelji i socijalne skrbi je Janez Drobnič Kosovom se planu suprotstavlja i misli da će planirane mjere dati rezultat.
"Povećanje nataliteta i popravak slabe demografske slike naše je strateško pitanje. Naša je zajednička zadaća stvoriti opću klimu naklonjenu obitelji", izjavio je Drobnič, dodajući da će nova vlada poticati obitelji s troje ili četvoro djece i da se rezmišlja o servisu koji bi pomagao roditeljima, ali ne razmišlja o "uvozu", odnosno imigracijskim kvotama kakve predlaže Kos.
"Mi smo malobrojan narod s velikim kulturnim nasljeđem i ne možemo demografsku politiku spašavati doseljavanjem imigranata", kaže ministar Drobnič.
Kos međutim predlaže učinkovit sustav koji bi prilikom velikog doseljavanja stranaca omogućio njihovu bržu integraciju, kako ne bi došli do izraza strahovi onih koji misle da će među Slovencima doći do promjene kulturnog obrasca, odnosno da bi bila ugrožena njihova "nacionalna supstancija".
"Moramo donijeti plan asimilacije i integriranja doseljenika, onako kako to rade Nijemci. Morali bismo pozvati prvenstveno Slovake, Ukrajince, Čehe i osobito Ruse. Među doseljenicima moralo bi biti 60 posto mladih žena, a najmanje 12 posto doseljenika moralo bi imati fakultetske diplome", razmišlja Kos.
Tako bi se, navodi slovenski znanstvenik, izbjegao učinak nekontroliranog doseljavanja u Sloveniju s područja nekadašnje Jugoslavije, kad je, kako navodi, obrazovna struktura doseljenika bila slaba i nije se mogla kontrolirati.