O Bosni i Hercegovini je trebalo govoriti 25 znanstvenika i političara, ali su svoj nedolazak ispričali bivši bosanskohercegovački veleposlanik u Hrvatskoj Hasan Muratović i predsjednik parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž.
Skup je otvorio predsjednik udruge UHIP-a Miroslav Tuđman koji rekao kako su teme skupa interes za sigurnosna pitanja u jugoistočnoj Europi i u tom kontekstu pitanje Hrvata u BiH:
Povjesničar Josip Jurčević je istaknuo kako kontinuitet neriješenoga istočnog pitanja još od Berlinskoga kongresa nastavlja i danas svoju tradiciju u Bosni i Hercegovini. Međunarodna zajednica i lokalne regionalne strane nemaju način za rješavanje pitanja Bosne i Hercegovine, dodao je.
Pitanje BiH se moralo rješavati bez kršenja demokratskih i međunarodnih standarda, napomenuo je Jurčević i dodao kako su lokalne strane kršile te standarde. I Hrvatska je upala u tu stupicu, dodao je.
Hrvatska i BiH su jedinstveni geopolitički prostor, rekao je Jurčević i dodao kako hrvatski interesi ne mogu prosperirati bez cjelovitosti i stabilnosti BiH.
Ante Beljo je upozorio kako se unatoč planovima za uspostavu Velike Srbije optužuje Franju Tuđmana za podjelu BiH. Svi su međunarodni posrednici od Cutillera do Stoltenberga u svojim planovima za BiH pravili takve nacrte da zadovolje srpske teritorijalne interese, a u preostalom dijelu BiH koncepciju tzv. građanske države u kojoj bi trebali dominirati muslimani.
Hoće li uopće 2015. postojati Europska unija, upitao je admiral Davor Domazet Lošo i dodao kako je cilj "novoga svjetskog poretka" upravo da od te godine uspostavi na ovim našim prostorima stanje bez vojske, vjere, suvereniteta i identiteta.
Središte Europe seli se sa sjevera na jug, napomenuo je Domazet i dodao kako Haaškom sudu za ratne zločine nisu bitna imena i trajanje kazne nego tvrdnja da je Hrvatska agresor.
Republika Srpska je uspostavljena kako bi Zapadna Europa uz pomoć Srba spriječila "arabizaciju istočnog Jadrana", istaknuo je Domazet i dodao kako i autocesta koju je počeo graditi Ivica Račan uz sam rub hrvatske obale svodi hrvatski teritorij na prostor između te autoceste i mora.
Bivši SDP-ov zastupnik Zdravko Tomac je napomenuo kako politiku o kojoj govori admiral Domazet u našoj državi provodi aktualni predsjednik Stjepan Mesić.
Akademik Pečarić je govoreći o muslimasko-hrvatskom ratu napomenuo kako je taj rat odgovarao fundamentalistima u muslimanskim redovima.
Epidemolog Mate Ljubičić je istaknuo kako rješenje hrvatskoga pitanja u BiH treba tražiti između kantonizacije BiH bez majorizacije iz Sarajeva i republike u kojoj bi Hrvati mogli ostvariti svoja prava kao i druga dva naroda.
Na skupu su govorili i Anđelko Mijatović, Marin Sopta, Nedjeljko Mihanović, Ivan Aralica.
Radovi s okruglog stola bit će objavljeni u zborniku, a održavanje sljedećega skupa s ovakvom temom najavljeno je u Bosni i Hercegovini.