Skup je priređen o 130. obljetnici rođenja Ive Pilara, jednoga od prvih teoretičara modernizacije u nas i znanstvenika čije ime Institut nosi.
U presudnu trenutku za očuvanje hrvatskoga identiteta odlučili smo potaknuti raspravu o toj izuzetno važnoj temi kako bismo, u skladu s našim osnovnim znanstvenim načelom "istraživanjem do činjenica, a činjenicama do istine", došli do odgovora kako sačuvati identitet, istaknuo je uvodno ravnatelj Instituta "Ivo Pilar" Vlado Šakić.
Po njegovim riječima identitet je nešto s čime se predstavljamo i uspoređujemo s drugima, a vrlo često svjedoci smo da se hrvatski identitet predstavlja na voluntarističkim načelima.
Zato je na znanstvenicima obveza dati mjerljive parametre identiteta, a pred političarima dužnost da nas predstavljaju na temelju tako utvrđena identiteta, smatra Šakić.
Kancelar Nadbiskupskoga duhovnog stola Stjepan Večković rekao je pak da je važno znati kamo idemo, ali da je jednako važno da taj put bude učinkovit.
Ravnatelj "Academiae Croaticae" Marijan Bušić smatra da to kamo idemo ovisi o tomu tko smo. S tim u vezi, citirao je riječi engleskoga povjesničara Normana Davisa da se "u trenutku kada osporavamo utjecaj malih naroda na europsku povijest prisjetimo da nas Hrvati 'drže' za vrat".
Radni dio skupa počeo je izlaganjem gosta iz Austrije Heinricha Badure, osnivača i ravnatelja Europske akademije za istraživanje života, integracija i civilnoga društva. Govoreći o Hrvatskoj iz europske perspektive istaknuo je da "povijest Hrvatske čini nelegitimnim pitanje pripada li Hrvatska Europi ili Blakanu".
Badura smatra da je, "s obzirom na aktualno stanje duha Unije, Hrvatska važan partner u unutarnjem obnavljanju i konsolidiranju Europe", te da "u društveno sudbonosnom trenutku napetosti odnosa između sekularizma i konfesije s jedne strane te kršćanstva i islama s druge, može preuzeti nezamjenjivu konstruktivnu ulogu".
Gost iz Slovenije Andrej Rahten govorio je o ideji Srednje Europe u slovenskoj političkoj misli, a Ivan Šimonović, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova o položaju Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima.
U prvom dijelu skupa bilo je riječi i o kulturnoj i "okolišnoj" posebnosti te izvrsnosti Hrvatske u europskome kontekstu.
(Hina) xip ymc