FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Milošević ponovo zatražio sub poenu protiv Clintona, Blaira i Schroedera

DEN HAAG, 16. prosinca 2004. (Hina) - Bivši jugoslavenski predsjednikSlobodan Milošević, koji iznosi svoju obranu u procesu pred Haškimsudom (ICTY), u četvrtak je ponovo zatražio od sudskog vijećaizdavanje obvezujućih naloga (sub poena) za svjedočenje više bivših isadašnjih zapadnih državnika, među ostalim bivšeg američkogpredsjednika Billa Clintona, britanskog premijera Tonya Blaira injemačkog kancelara Gerharda Schroedera.
DEN HAAG, 16. prosinca 2004. (Hina) - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, koji iznosi svoju obranu u procesu pred Haškim sudom (ICTY), u četvrtak je ponovo zatražio od sudskog vijeća izdavanje obvezujućih naloga (sub poena) za svjedočenje više bivših i sadašnjih zapadnih državnika, među ostalim bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, britanskog premijera Tonya Blaira i njemačkog kancelara Gerharda Schroedera.

"Sada mi je u planu obrane da se pojave ti svjedoci i zato tražim da izdate sub poene za Clintona, Madeleine Albright, generala Wesleya Clarka, Tonya Blaira, Gerharda Schroedera i Rudolfa Scharpinga", rekao je Milošević, objasnivši kako želi da se trotjedna stanka u radu suda za Božićne blagdane iskoristi za pozivanje tih svjedoka.

Albright je bivša državna tajnica SAD, Clark bivši zapovjednik snaga NATO-a a Scharping bivši njemački ministar obrane.

Predsjedavajući sudac Patrick Robinson naglasio je da se "sub poena" ne izdaje olako, te zatražio od Miloševića da podnese pisani zahtjev u kojem će objasniti razloge zbog kojih ih želi pozvati za svjedoke, navesti teme o kojima ih želi ispitivati te opisati napore koje je obrana uložila da osigura dolazak tih svjedoka.

Milošević, koji odbija dati pisane podneske čime izražava nepriznavanje suda, inzistirao je da je o svom zahtjevu usmeno izvijestio oficira za vezu suda, te da je taj zahtjev u formi transkripta istovjetan pisanom podnesku.

Robinson je odbacio takvo objašnjenje, zaključivši da se usmeni zahtjev optuženog odbija i da se više neće raspravljati o tome dok ne podnese pisani zahtjev, istovjetan onom koji su podnosili tužitelji kada su tražili sub poene.

"Usmeni zahtjev vam je odbačen, no to vam ne priječi da date podnesak. Kada dobijemo isti zahtjev kao i od optužbe mi ćemo ga razmotriti i ako utvrdimo da je opravdan pozvat ćemo te osobe bez obzira o kome se radilo", rekao je sudac Robinson.

U raspravu se uključio i nametnuti branitelj Steven Kay koji je rekao da je u listopadu od predstavnika State Departmenta dobio jamstvo da oni žele surađivati s obranom na isti način na koji su surađivali s tužiteljstvom, ali traže pismo s detaljno objašnjenim temama ispitivanja koje će svjedoku proslijediti diplomatskim putem. Od datuma podnošenje zahtjeva do dolaska svjedoka trebalo bi proteći od šest tjedna do dva mjeseca, kazao je Kayu taj američki diplomat.

Milošević je ustvrdio da je njegov suradnik prof. Branko Rakić prije više od dva mjeseca predao zahtjeve kakve je opisao Staven Kay, na koje obrana nije primila nikakav odgovor te zbog toga i traži sub poenu.

U prosincu prošle godine, točno na današnji dan, na suđenju Miloševiću svjedočio je general Clark uz stroga ograničenja, od zatvorene sjednice i ograničenog opsega pitanja do cenzuriranog transkripta koji je objavljen na kraju svjedočenja. Pored svih ograničenje njegov iskaz bio je ključan za dokazivanje da je Milošević znao što se događa u Srebrenici u srpnju 1995., kada su Srbi ubili više od 7.800 Bošnjaka.

Na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku u četvrtak je završen višednevni iskaz stručnog svjedoka obrane za povijest, akademika Čedomira Popova koji je opširno objašnjavao ugroženost Srba i Srbije od 19. stoljeća do nasilnog kraja zajedničke jugoslavenske države, niječući pritom hegemonistički i agresivni karakter velikosrpske politike od Karađorđa do Miloševića.

Kao protutežu Velikoj Srbiji, koja je prema optužnici bila idejna osnova ratova 90-ih, on je isticao opasnost ideje Velike Hrvatske koja je po njegovim tvrdnjama trebala obuhvatiti Sloveniju, cijelu BiH, Srijem, Banat i Bačku te Boku Kotorsku, za što je sudu podnio dokaze kao što su pisma Frana Supila i Stjepana Radića. Iskaz je završio ocjenom da su od 1945. do 1991. Jugoslavijom dominirali Hrvati i Slovenci.

Nakon njega na klupu za svjedoke sjeo je drugi srpski akademik, ekonomist Kosta Mihajlović, kojeg je Milošević predstavio kao jednog od "najuglednijih svjetskih stručnjaka za regionalni razvoj, koji je radio studije za UN".

On će u svom iskazu, po najavi optuženog, analizirati ekonomsku dominaciju Slovenije i Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji i njihov brži razvoj, te na drugoj strani ekonomsko zaostajanje i iskorištavanje Srbije.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙