"Nisam kriv, časni suče", rekao je 62-godišnji Milošević nakon čitanja svake od sedam točaka optužnice.
Optužen je po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti, za teroriziranje civila, ubojstva, i druga nehumana djela i napade na civile kao zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja.
Milošević se 3. prosinca, nakon šest i pol godina skrivanja, predao vlastima u Beogradu a istoga je dana prebačen u pritvor ICTY-a.
Milošević, rodom iz Uba u Srbiji, u kolovozu 1994. preuzeo je zapovjedništvo nad Sarajevsko-romanijskim korpusom Vojske Republike Srpske, čije su snage držale Sarajevo u opsadi.
Optužen je da je od kolovoza 1994. do studenoga 1995. provodio koordiniranu i dugotrajnu kampanju topničkih i snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva.
Optužnica protiv njega podignuta je 24. travnja 1998. uz nalog za uhićenje, a zapečaćena je ostala do 20. prosinca 1998.
Optužnica se prvotno odnosila i na njegova prethodnika na mjestu zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa, generala Stanislava Galića, ali su postupci razdvojeni nakon što je 20. prosinca 1999. SFOR u BiH uhitio Galića i izručio ga Haagu.
Prvostupanjskom presudom od 5. prosinca prošle godine Galić je proglašen krivim, među ostalim i za teroriziranje civilnog stanovništva, i osuđen na 20 godina zatvora.
Presuda je izazvala podjelu unutar tročlanog vijeća, i izdvajanje mišljenja jednog od sudaca koji je bio za 10 godina zatvora, smatrajući da tužitelj nije uvjerljivo dokazao optužbe.
S druge strane, presuda je izazvala nezadovoljstvo u BiH jer je ocijenjena preblagom za žrtve opsade Sarajeva, u kojoj je tijekom tri i pol godine ubijeno oko 10.000 ljudi.
U predmetu Galić u tijeku je žalbeni postupak pred vijećem kojem je na čelu predsjednik ICTY-a Theodor Meron.