Prof. Terzić (55), direktor Povijesnog instituta Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), stručnjak za modernu povijest srpskog naroda, opisao je kako su Titovi komunisti poslije 1945. vodili "politiku slabljenja Srbije", dajući autonomiju Vojvodini i Kosovu, ali ne i Srbima u Hrvatskoj ili Albancima u Makedoniji.
"Cilj stvaranja dvije pokrajine u Srbiji bilo je slabljenje Srbije, za što je bila odgovorna komunistička vlast", rekao je Terzić i dodao kako u istim uvjetima u Hrvatskoj to nije učinjeno.
Opširno je analizirao albansku politiku na Balkanu, uz zaključak kako je stvaranje "Velike Albanije" dugoročni cilj nacionalnih vođa i na Kosovu i u Tirani.
Terzić je ustvrdio da "velikoalbanska ideja, koja počiva na panislamizmu, panilirizmu, etničkom čišćenju i osporavanju granica", danas ugrožava Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Grčku.
Kao prilog svojim tezama u sudnici je predočio niz povijesnih zemljovida i dokumenata od 19. stoljeća do danas, koji svjedoče o planiranoj albanskoj ekspanziji.
Znanstveni radovi u bibliografiji prof. Terzića govore da mu je uz nacionalnu povijest, uvijek bio blizak i nacionalno obojeni politički angažman, o čemu svjedoči i njegovo današnje zalaganje protiv raspada Državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Tako primjerice 1993., u vrijeme kada bjesni rat u BiH, u svom radu "Pravo na samoopredjeljenje i srpsko pitanje", zagovara temeljnu ustavnopravnu tezu Miloševićeve velikosrpske politike - da Srbi kao narod imaju pravo na samoopredjeljenje i prekrajanje granica svugdje u Jugoslaviji a ne samo u Srbiji - koja je Balkan dovela do krvoprolića, a srpsko vodstvo pred sud za ratne zločine.
Godine 1998. u vrijeme represije srpske policije i vojske na Kosovu, objavljuje rad o "Povijesnoj genezi Velike Albanije".
Slavenko Terzić danas se bori protiv pojave separatističkih ideja u samoj Srbiji, tvrdeći da je "Srbija od Karađorđa do Vladana Batića bila nositelj ideje ujedinjenja srpskog svijeta".
Batić, čelnik srpskih Demokršćana, zagovara samostalnost Srbije.
U intervjuu RFI-u iz siječnja 2004. Terzić se zalaže za "modernu federaciju Srbije i Crne Gore s jakom centralnom vlašću".
Uz ocjenu da bi nezavisna Crna Gora bila "lak plijen" za albanske separatiste, tada je upozorio i na "hrvatske aspiracije prema Boki Kotorskoj i vrlo jaku propagandu" prema tamošnjim Hrvatima.
Terzić u utorak nastavlja iskaz na suđenju Miloševiću, optuženom za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu.