ZAGREB
Hrvatska i Rusija žele unaprijediti bilateralnu suradnju i to posebice na području trgovine i gospodarstva, a ruski su poduzetnici zainteresirani za ulaganja u Hrvatskoj, izjavio je u petak u Zagrebu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon razgovora s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem. "Ruski poduzetnici zainteresirani su za realizaciju investicijskih projekata u Hrvatskoj, prije svega na području energetike, zatim turizma. Naši su planovi spajanje naftovoda Družba i Adria", istaknuo je Lavrov. Na novinarski upit kako se Hrvatska i Rusija odnose prema projektu Družba-Adria, Lavrov je rekao kako je shvatio da dvije zemlje imaju jednaka stajališta o tom projektu. Upitan kada će ruski predsjednik Vladimir Putin posjetiti Hrvatsku, Lavrov je rekao da Putin nije zaboravio na poziv koji je tijekom današnjih razgovora ponovno uputio predsjednik Mesić. Do tog posjeta će svakako doći kada se usuglase termini, izjavio je Lavrov. Lavrov, koji boravi u petak u radnom posjetu Zagrebu, nakon razgovora s predsjednikom Mesićem sastao se s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom. Također će ga primiti premijer Ivo Sanader, a nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom predviđene su izjave za novinare šefova diplomacije Rusije i Hrvatske.
MOSKVA
Rusija bi mogla preventivno napasti terorističke baze u cijelome svijetu, rekao je u petak u Moskvi ministar obrane Sergej Ivanov, dodajući da je u tom kontekstu "isključena samo uporaba nuklearnog oružja". "Ne isključujemo preventivne napade na terorističke baze u bilo kojem dijelu svijeta", rekao je Ivanov govoreći inozemnim vojnim atašeima akreditiranim u Moskvi. "Isključena je samo uporaba nuklearnog oružja", dodao je. Ivanov je naglasio da nije Rusija "izmislila preventivne napade" te da su prethodni bili "u Iraku i Afganistanu", misleći pritom na američke operacije u tim zemljama. Usto, otkrio je da postoje "zakonski temelji" za takve napade, pozivajući se na rezoluciju 1566 Vijeća sigurnosti UN-a kojom se sve zemlje u svijetu poziva da spriječe teroristički napad, odnosno, kazne teroriste.
BAGDAD
Službeni broj poginulih američkih vojnika u Iraku prelazi tisuću, a američki vojnici sve češće upozoravaju na sve nesigurnije uvjete i nezadovoljstvo zbog trajanja njihove misije u toj zemlji. Prema posljednjim statističkim podacima koje je objavio Pentagon, 1.003 člana američkog vojnog osoblja su ubijena u sukobima u Iraku. U petak je jedan američki dočasnik na procesu na američkom ratnom sudu u Iraku proglašen krivim za ubojstvo ranjenog i nenaoružanog iračkog civila, zbog čega bi mogao biti osuđen na 10 godina zatvora. Što se tiče izbora zakazanih za 30. siječnja, iračko izborno povjerenstvo objavilo je da je do 15. prosinca odgodilo rok za predaju lista kandidata za opće izbore 20. siječnja 2005. "Odlučili smo do 15. prosinca, umjesto do ovoga petka, odgoditi rok za predaju lista, na zahtjev brojnih političkih organizacija", rekao je glasnogovornik komisije Farid Ayar.
SARAJEVO
Sedmogodišnji sin sportskog direktora nogometnog kluba "Sarajevo" Mirze Varešanovića otet je u srijedu kada su vraćao iz škole a otmičari su zatražili milijun eura za njegovo oslobađanje, objavio je u petak sarajevski "Dnevni avaz". Mirza Varešanović i njegova supruga Mirna za sada odbijaju svaki kontakt s medijima a otmicu nisu potvrdili ni službeni policijski izvori. Jedino je Hajrija Halač, ravnateljica osnovne škole "Alija Nametak" u koju ide i mali Mak, kazala kako su svi u šoku iako nisu do kraja sigurni što se točno dogodilo. Ravnateljica ističe kako je dječak nakon nastave predan ocu. "Avaz" navodi tek kako ovo nije prvi put da bivši nogometaš dobija ucjenjivačke telefonske pozive. Jedan takav poziv registriran je prije dva tjedna kada je nepoznata osoba koja je kazala da zove s Pala zaprijetila kako će Varešanoviću oduzeti automobil za kojega će morati platiti 15 tisuća eura otkupnine. Za sada nije moguće utvrditi jesu li ta dva događaja povezana.
BEOGRAD
Bivši pomoćnik šefa Resora državne sigurnosti MUP-a Srbije, haški optuženik Franko Simatović, kojega je Haški sud pustio na slobodu do početka suđenja, podnio je tužbu protiv države Srbije zbog "neosnovanog pritvaranja" u akciji "Sablja" provedenoj nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića, izjavio je u petak Radiju B92 Simatovićev odvjetnik Zoran Jovanović. Simatović u tužbi za pretrpljene duševne boli traži dva milijuna dinara, odnosno oko 25 tisuća eura. "Puštanjem Simatovića na slobodu stekli su se uvjeti da se provede suđenje po Simatovićevoj tužbi, jer je prisutnost tužitelja i njegov iskaz pred sudom u slučaju naknade štete zbog pretrpljene duševne boli nužno", kazao je Simatovićev odvjetnik Radiju B92. Objasnio je da je Simatović pritvoren 13. ožujka 2003. godine, dan nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića, a haška optužnica mu je uručena 8. svibnja, kad mu je istražni sudac odredio pritvor. Dotad je, kaže odvjetnik Jovanović, njegov klijent "ležao u zatvoru samo na osnovi policijske odluke", čime su mu "povrijeđena prava i ličnost".