Večer/Maribor - Slovenija mijenja odnos prema Hrvatskoj
U novoj slovenskoj vladi koju vodi Janez Janša ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel vodit će realnu diplomaciju prema Hrvatskoj, komentar je mariborskog lista "Večer" na Rupelovu izjavu da će Slovenija podržati što brži početak pregovora Europske unije s Hrvatskom.
"Rupel je po četvrti put preuzeo mjesto ministra vanjskih poslova, a odnosi s Hrvatskom i Rupel na tom mjestu očito su svojevrsna konstanta slovenske diplomacije", iznosi u komentaru Boris Jaušovec koji podsjeća na ranije izjave Rupela i bivšeg premijera Antona Ropa kako Hrvatska za Sloveniju ne može biti prioritetno pitanje i da će se potpora hrvatskom putu u EU uvjetovati bilateralnim pitanjima ili suspendirati.
"Prije nekoliko godina Rupel je gotovo prijetio Hrvatskoj, tvrdeći da predstavlja crnu rupu južno od slovenske schengenske granice. Takav mu odnos Hrvati još nisu oprostili iako se nadaju da će sada djelovati na drukčiji način", navodi Jaušovec.
U međuvremenu se je naime dogodilo više stvari relevantnih za promjenu odnosa prema Hrvatskoj - Slovenija je ušla u Europsku uniju, a onda je došlo do incidenta s Janezom Podobnikom na Plovaniji. Spomenuti je incident u Sloveniji bio popraćen koncertom uvreda i porukom da Slovenija više neće "bezuvjetno" podržavati Hrvatsku na njenom putu u euroatlantske integracije, piše Jaušovec i dodaje da je Javier Solana nakon toga upozorio i Ljubljanu i Zagreb "da susjedne države koje žele biti u Europi ne smiju svoje teškoće sređivati na konfliktan način", podsjeća "Večer". Slovenija je, navodi autor komentara, kao izgovor navela da se radilo o osjetljivom predizbornom razdoblju, ali je Solanina poruka ipak djelovala.
"Sada je sve to iza nas, pa Rupel mora u trokutu između Ljubljane, Bruxellesa i Zagreba voditi realnu diplomaciju", navodi list. Rupel se tako, navodi komentator, u srijedu nije mogao vratiti na "isključujuću retoriku svog prethodnika Vajgla ili na svoju vlastitu nekadašnju retoriku" iako je izjavu o potpori Hrvatskoj davao u vrijeme kad se u Piranskom zaljevu dogodio novi incident, navodi Jaušovec.
"Članica Europske unije i NATO saveza mora biti odgovorna, a na raspolaganju ima mnogo sofisticiranija sredstva za postizanje svojih ciljeva, ako bi ih već tražila, od pukih prijetnji i ignoriranja", pojašnjava "Večer" novi način koji je sugerirao Rupelov prvi nastup od povratka na ministarski položaj.
"Je li Rupelova odlučnost u potpori ulasku Hrvatske u EU iskrena ili nije, to mogu analizirati psihijatri i protiv toga mogu protestirati nacionalisti, ali službeno se računa ono što je Rupel izjavio", navodi "Večerov" komentator.
Novi stil mogao bi bii dokaz da se je i u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova uselio duh diplomatske realističnosti i da izjave ne treba davati u stanju povišene temperature.
A što se tiče rješavanja bilateralnih pitanja u okviru hrvatske prilagodbe europskim standardima, ocjenjuje komentator, Ljubljana se učila tom procesu od Italije i Austrije, a riječ je o umijeću kojim bi Rupel s obzirom na svoje diplomatsko iskustvo morao već dobro vladati. Radi se naime o "umijeću mogućega", zaključuje se u komentaru.
Primorski dnevnik/Trst - Jama Bazovica kod Trsta moguća prepreka susretu Mesića, Ciampija i Drnovšeka
Jama Bazovica kod Trsta u blizini koje su strijeljani slovenski domoljubi koje je na smrt osudio fašistički sud prije sedamdeset godina mogla bi biti prepreka trilateralnom susretu talijanskog, hrvatskog i slovenskog predsjednika koje je prigodom svog nedavnog posjeta Rimu najavio hrvatski predsjednik Mesić, ocjenjuje u "Primorskom dnevniku" slovenski povjesničar i publicist Jože Pirjevec.
Kako u četvrtak u tršćanskom listu na slovenskom jeziku "Primorski dnevnik" piše Jože Pirjevec, za slovensku manjinu u Italiji takav bi trilateralni sastanak sa simboličkom porukom pomirenja triju nacija bio bespredmetan ako u mjesta koja će predsjednici tom prigodom posjetiti kako bi stavili "točku na i" sukobima iz prošlosti ne bi bila uključena i Bazovica. Tamo je fašistički režim strijeljao više slovenskih rodoljuba koji su se borili protiv fašizma, a problem je u tome da Italija još uvijek smatra da je riječ o pravedno suđenima iako ih je na smrt osudio fašistički prijeki sud.
Iako je u gledanju na žrtve takvih procesa u Italiji zadnjih godina došlo do pomaka, još uvijek je upitno da li bi se Ciampi bio spreman oduprijeti tršćanskoj desnici koja je prije skoro 13 godina spriječila namjeru tadašnjeg predsjednika Cossige da mjesto strijeljanja na Bazovici posjeti s tadašnjim slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom, podsjeća "Primorski dnevnik".
Pirjevec tvrdi da bi bez takvog obreda poklona žrtvama Bazovice simbolički susret Ciampija, Mesića i Drnovšeka bio "bez smisla" i da bi se moglo raditi o pokušaju da se takvom inicijativom slovenska "neiskusna diplomacija" dovede "na tanak led". Trilateralni susret kojim bi se simboliziralo pomirenje triju naroda u jadranskom trokutu bio bi prvi takve vrste jer su do sada takvi akti bili uglavnom dvostrani, na primjer između Nijemaca i Poljaka, te Nijemaca i Čeha, navodi Pirjevec koji smatra da na čin simetričnog izjednačavanja krivice fašističkih talijanskih vlasti koji su okupirali dijelove Slovenije i Hrvatske s talijanskim žrtvama ne bi trebalo pristati. Pirjevec podsjeća da je i britanska kraljica Elizabeta prigodom nedavnog posjeta Njemačkoj zanemarila sugestije da se ispriča za žrtve bombardiranja Dresdena i da se ograničila na općenitu osudu rata i njegovih strahota.
Slovenski predsjednik Janez Drnovšek inače je inicijativu Ciampija i Mesića u načelu prihvatio, ali se založio da se ona detaljno doradi na odgovarajućoj diplomatskoj razini.
The Guardian/London - Britanija i Njemačka u sporu oko datuma hrvatskih pregovora
Velika Britanija i Njemačka u svađi su oko određivanja datuma za početak pregovora o hrvatskom pristupu Europskoj uniji, piše u četvrtak londonski The Guardian navodeći kako London predvodi protivljenje određivanju datuma pregovora dok Hrvatska sudu u Haagu ne izruči generala Antu Gotovinu dok Njemačka želi na summitu EU-a 17. prosinca odrediti datum pregovora tvrdeći da širenje Unije ne može biti talac glavne haaške tužiteljice.
Britanski ministar za Europu Denis MacShane u srijedu je bio u Berlinu na razgovorima o tom pitanju s njemačkim dužnosnicima, podsjeća list i dodaje kako situacija podsjeća i na onu 1991. godine kada je Njemačka uspješno isposlovala priznanje Hrvatske unatoč "ogorčenom britanskom protivljenju".
"Vode se razgovori a uvjeti suda trebaju biti dio njihovog ishoda. Mi to ne možemo zanemariti", kaže MacShane, prenosi list.
Uz njemačkog kancelara Schroedera koji zagovara početak pregovora s Hrvatskom u travnju, pregovore s Hrvatskom podržava i Austrija, dok britansko stajalište, po izjavama diplomata, podržavaju Nizozemska, Poljska i neke skandinavske zemlje članice, piše list i dodaje kako dokument nizozemskog predsjedništva EU-a za summit sljedećeg tjedna ne precizira datum početka pregovora.
Oslobođenje/Sarajevo - Iznuđena Tadićeva isprika
Tadićeva isprika bila je iznuđena novinarskom nasrtljivošću, pa bi bilo poštenije da je izbjegao tu farsu i ostao samo ono što s ovdašnje točke gledanja i je - čuvar daytonskih tekovina Republike Srpske, ocjenjuje sarajevsko Oslobođenje u komentaru na ispriku predsjednika Srbije Borisa Tadića žrtvama ratnih zločina koje je počinila srpska strana, a koju je Tadić izrekao u ponedjeljak u Sarajevu.
Srbijanski predsjednik Boris Tadic iskoristio je službeni posjet Bosni i Hercegovini da se ispriča njenim građanima zbog zločina koji su u ime srpskog naroda počinjeni nad njima, podsjeća komentator lista Gojko Berić no dodaje kako bi "osobno volio da je Tadić tom prilikom bio precizniji i naveo da su žrtve masovnih srpskih zločina bili Bošnjaci, da su stradali i Hrvati, ali i da je Karadžić granatama i snajperima pobio i priličan broj Srba u Sarajevu i nekim drugim mjestima". Tadić je umjesto toga, nastavlja Berić, "požurio dodati kako 'svi jedni drugima dugujemo ispriku' i time uprskao stvar".
Istina, isprika i pomirenje kao tri bauka kruže Balkanom s kojima narodi bivše Jugoslavije imaju ozbiljnih teškoća, ocjenjuje komentator i dodaje kako je pomirenje tako daleko da ga političari spominju tek kao mogućnost i potrebu.
"Jedino sa čime se probalo kao s uporabnom vrijednošću je isprika. Pokušaj je dao mršav rezultat. Što bi se reklo, prometa ima, ali zarade nikako. Dosad su se tim ritualnim gestom oglasili Alija Izetbegović, Svetozar Marović, Stipe Mesić i, evo, Boris Tadić. Nitko od njih nije time pobrao bodove na strani na kojoj se to očekivalo jer se ispostavilo da oni koji su međusobno ratovali jedni drugima ne vjeruju ni u miru", piše Berić i dodaje kako su tri predsjednika radi isprika još gore prošli u svojim domovinama gdje su bili napadani od svojih političkih protivnika.
Berić u komentaru ističe i kako se posljednjih godina u zagrebačkom i sarajevskom tisku često spominjao primjer bivšeg njemačkog kancelara Brandta koji se u ime Njemačke ispričao žrtvama u Drugom svjetskom ratu, te da su novinski članci često bili naslovljeni pitanjem "Imaju li Srbi svog Brandta?". U Srbiji, međutim, nije došlo do procesa koji su u Njemačkoj prethodili Brandtovoj gesti, napominje Berić.
"Denacifikacija ne samo što ni deset godina nakon kraha Miloševićevih ratnih pohoda nije ni na pomolu već je cjelokupan kulturni model, sustav vrijednosti u koje se apsolutno vjeruje, usmjeren protiv svega što bi vodilo historijskoj katarzi srpskog naroda. Taj su model uspostavile postkomunistička politička klasa, srpska intelektualna elita i Srpska pravoslavna crkva. Svojom isprikom, kao i drugim izjavama, naš trodnevni gost Boris Tadić dokazao je da on predstavlja tu realnu današnju Srbiju, a ne onu kakvu bismo željeli imati za prvog susjeda. Kako stvari već odavno stoje, Srbija bi mogla ostati sama 'na istoku', poput vlaka koji je iskočio iz tračnica i odvučen da čami na nekom sporednom kolosijeku", zaključuje svoj komentar Gojko Berić.