Delo/Ljubljana - Sastanak Sanadera i Janše pokazat će hoće li se odnosi popraviti
Ljubljansko Delo, vodeći slovenski dnevni list, u petak piše kako će nakon portoroškog sastanka hrvatskoga premijera Ive Sanadera i mandatara za sastav nove slovenske vlade Janeza Janše biti jasnije hoće li se odnosi dviju država početi popravljati.
Stalni analitičar slovenskog lista Davor Gjenero ocjenjuje da je u sadašnjem trenutku malo izgleda za veći napredak u odnosima između dviju država.
Nedavno objavljeni koalicijski ugovor stranaka u Janšinoj koaliciji, u kojemu se izražava uvjetna potpora ulasku Hrvatske u EU i navodi da su Piranski zaljev i istarski zaseoci na lijevoj strani rijeke Dragonje "slovenski" do konačnog reguliranja graničnog pitanja, Gjenero smatra povratkom slovenske strane na početne pozicije koje je Ljubljana u pregovorima zastupala prije "parafiranog" sporazuma Drnovšek-Račan.
Hrvatska i Slovenija povećale bi svoju političku i ekonomsku težinu u regiji i međunarodnim odnosima, kad bi riješile otvorena pitanja, ocjenjuje analitičar Dela.
NIN/Beograd - "NIN" o pomirenju Srba i Hrvata
Incidenti oko igranja košarkaša Gurovića u Hrvatskoj i slučaja beogradskih studenata uhićenih u Zagrebu "sitnice su koje ne mogu ugroziti proces pomirenja", ocijenio je bivši ministar vanjskih poslova SCG-a Goran Svilanović za beogradski tjednik NIN koji u najnovijem broju objavljuje ocjene hrvatskih i srpskih novinara, književnika i političara o procesu pomirbe Srba i Hrvata.
Goran Svilanović za NIN je ocijenio "da su se Srbi i Hrvati pomirili i da je ključna stvar u tome bilo izvinjenje Marovića i Mesića". "To se u našoj javnosti stavlja pod tepih, a stvari koje se događaju sa studentima i sportašima sitnice su koje ne mogu ugroziti taj proces pomirenja", napomenuo je Svilanović.
Dužnosnik Demokratske stranke Srbije Sanda Rašković Ivić, kaže, među ostalim, da "teške i duboke razmirice" između Srba i Hrvata potiču ne samo iz posljednjeg desetljeća, nego još od 1971. godine, da se, kako kaže, "i ne govori o 1941. godini". "O pomirenju ne možemo govoriti, ali na njemu možemo raditi. Volja političkog vrha postoji", rekla je dužnosnica DSS-a listu.
Potpredsjednik Socijalističke partije Srbije Milorad Vučelić ističe da se "Hrvati nisu pomirili sa Srbima, a Srbi jesu s Hrvatima pokazujući toliki stupanj poniznosti da gube svako samopoštovanje". "U srpskim medijima nitko ne piše tekstove o Lori, a imamo značajna svjedočenja o zločinima", ocjenjuje Vučelić ukazujući kako hrvatske novine redovito pišu o zločinima nad Hrvatima.
Savo Štrbac, predsjednik Veritasa, za list kaže: "Za Srbe protjerane iz Hrvatske nema pomirenja sve dok mu ne predhode istina, odgovornost i obeštećenje, jer kako da se mire sa onih 50 tisuća (i još tri člana obitelji u prosjeku) koji su bili nosioci stanarskih prava, dok im se ta prava ne vrate. S političarima su stvari drukčije, jer država ne može postojati ako nema dobre odnose sa susjedima".
Zorica Tomić, kulturolog iz Beograda, za NIN ističe da "vjeruje u pomirbu, koja je prirodna i koja je dug i dugotrajan proces" i dodaje: "Čini mi se da srpska strana pokazuje više optimizma u pomirbi, ali je to možda kao u onom vicu koji kaže da je optimist samo slabo obavješteni pesimist".
Srbijanski dramski pisac Siniša Kovačević, smatra da će "i ovoga puta mirenje biti umjetno". "Srbi i Hrvati nikada neće biti u ljubavi. Emocija i ne treba biti. To, opet, ne znači da ne trebaju živjeti u dobrosusjedskim odnosima". Kovačević, medju ostalim, kaže i kako "nije siguran da se hrvatskim studentima u Beogradu ne bi desilo isto što i srpskim u Zagrebu da su pokazivali Tuđmanovu sliku. Na stranu to što je Draža za Srbe, ili što je Tuđman za Hrvate, a što za Srbe - treba samo da naučimo živjeti kao dobri susjedi zbog Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji".
Nenad Prokić, direktor Bitef teatra, drži da Srbe i Hrvate "mire drugi". "Uglavnom EU i mi se tu ne pitamo mnogo. Mislim da se dijelovi stanovništva, hrvatskog i srpskog, nikada i nisu svađali. Oni koji su nas posvađali, oni se i dalje svađaju, odnosno postoje političke strukture i dijelovi društva kojima to odgovara i koji su na tim sukobima profitirali. Odnosi sa Hrvatskom su bitni za Srbiju, ne samo zato što svi putevi prema Europi zemljopisno vode preko Hrvatske i što imamo zajednički jezik i kulturno naslijeđe, već i zato što je svaki nesporazum donosio ogroman broj mrtvih", drži Kovačević.
NIN objavljuje i ocjene Predraga Lucića, urednika tjednika Feral, i hrvatske književnice Vedrane Rudan. Lucić je za NIN rekao kako ga ne zanima pomirenje Srba i Hrvata, jer, kako kaže, onaj "tko se ne može pomiriti kao čovjek, taj će sigurno guslati o miru, kao što je do prekjučer guslao o ratu". Vedrana Rudan ocjenjuje da je pitanje o pomirenju Srba i Hrvata krivo postavljeno jer bi trebalo glasiti da li su se pomirili hrvatski i srpski političari. "Srbi i Hrvati su se pomirili", drži Vedrana Rudan ističući kako se "nije ni potrebno baviti temama koje nam nameću ti političari".
Blic/Beograd - Beogradska studentica o incidentu u Zagrebu i boravku u zatvoru
"Nikoga nismo željeli uvrijediti, ni građane ni neku zemlju", izjavila je po dolasku u Beograd za beogradski "Blic" studentica Mirjana Đergović, uhićena u Zagrebu zbog fotografiranja na Trgu Bana Jelačića sa slikom četničkog vođe Draže Mihailovića.
Mirjana Đergović u izjavi za "Blic" kaže kako "nitko nije htio izigravati heroja na Banovom trgu, niti ikoga uvrijediti", te da "njoj to nije padalo na pamet". "Stevan je htio da ga fotografiram, namještam aparat, a u sekundi prilazi čovjek i pita Stevana s kime se slikaš, na šta on odgovara s kime se slika, ne pomišljajući da je to valjda problem, a onda ga čovjek udara šakom u glavu", objašnjava beogradska studentica.
"Dok sudac nije izgovorio 'pet dana zatvora', sve mi je djelovalo kao šala. Nisam mogla shvatiti pravi razlog zašto nam se sve to događa! Zbog fotografije?! Pa, za mene je Draža samo lekcija iz povijesti, lik iz partizanskih filmova... Prošlost... Zaplakala sam", govori za "Blic" Mirjana.
Beogradska studentica u razgovoru ističe da su se svi tijekom pritvora i boravka u zagrebačkom zatvoru prema njoj odnosili "maksimalno korektno". Nakon puštanja iz zatvora u Remetincu u odjelu za državnu granicu i migracije Mirjana je dobila zabranu ulaska u Hrvatsku u sljedećih devedeset dana, piše list.