Primorski dnevnik/Trst - Slaže li se Drnovšek s Mesićevim dogovorom u Rimu?
U Sloveniji još nema službenih reakcija na izjavu predsjednika Stipe Mesića o sastanku na Brijunima na kojemu bi iduće godine predsjednici Italije, Slovenije i Hrvatske stavili "točku na i" na Prvi i Drugi svjetski rat, ali je stvar promptno komentirao "Primorski dnevnik", list slovenske zajednice u Trstu, koji primjećuje da s talijanske i slovenske strane za to za sada nema potvrda, pa špekulira kako bi se čak moglo raditi o izjavi vezanoj na skorašnje predsjedničke izbore u Hrvatskoj.
Mesić je jučer nakon sastanka u Rimu s talijanskim predsjednikom Carlom Azegliom Ciampijem rekao da se razgovaralo o inicijativi kako staviti "točku na i" na Prvi i Drugi svjetski rat i poslati poruku mira i suradnje, te da bi se trojna konferencija predsjednika Slovenije, Italije i Hrvatske održala u proljeće iduće godine na Brijunima.
Kako u četvrtak u "Primorskom dnevniku" piše glavni urednik tog lista Bojan Brezigar, riječ je o vrlo šturoj vijesti koja se temelji na izjavi hrvatskog predsjednika, a nije potvrđena niti u talijanskom priopćenju nakon sastanka Ciampija s Mesićem.
"Prostor za špekulacije je velik. Prvo, o čemu su se Ciampi i Mesić dogovorili, jer postoji mogućnost da je Mesić svoje izjave prilagodio potrebama kampanje za predsjedničke izbore u Hrvatskoj do kojih je samo mjesec dana. Postavlja se i pitanje što znači najava susreta na Brijunima kad o tome u javnosti još nije bilo govora i da li se s time slaže i slovenski predsjednik", analizira izjavu predsjednika Mesića urednik "Primorskog dnevnika".
List podsjeća da je ideja o simboličkom činu pomirenja već poznata i da ju je iznosio bivši slovenski predsjednik Milan Kučan. No, navodi Brezigar, do toga nije došlo jer talijanska strana nije prihvatila da među mjestima koje bi predsjednici Italije, Slovenije i Hrvatske posjetili, u okviru čina zatvaranja povijesnog poglavlja nesporazuma iz prošlosti, budu i mjesta koja simboliziraju stradanja Slovenaca i Hrvata pod talijanskim fašizmom.
"Nije poznato kakav bi trebao biti čin o kojem su govorili Mesić i Ciampi. No, svakako bi bilo važno znati što o tome misli treća strana, Slovenija. I, napokon, zanimalo bi nas kakva će biti ta točka na i", završava svoj urednički komentar u "Primorskom dnevniku" Bojan Brezigar.
VOA/Washington - U Hrvatskoj ima uvjerenja da novinar treba služiti državi
Slučaj novinarke Helene Puljiz pokazuje da u Hrvatskoj još uvijek postoji uvjerenje da novinar mora služiti državi, ocijenio je u srijedu za Glas Amerike (VOA) Alex Lupis savjetnik u Odboru za zaštitu novinara iz New Yorka.
"Taj slučaj pokazuje da politička elita u Hrvatskoj, čak i takozvani reformatori, kao i ljudi u obavještajnoj zajednici, još uvijek smatraju da je posve prihvatljivo ispitivati i pratiti novinare jer još uvijek postoji uvjerenje da novinar treba služiti državi" rekao je Lupis.
"HDZ tvrdi da je reformirana stranka, no (premijer) Ivo Sanader ne kritizira obavještajnu zajednicu, nije stao na stranu novinarke Puljiz. Ta činjenica, za nas je ovdje vrlo zabrinjavajuća", kazao je Lupis.
VOA javlja da je neovisnu novinarku Helenu Puljiz protuobavještajna služba u listopadu ispitivala o bivšem suradniku predsjednika Stjepana Mesića i njezinom novinarskom radu.
O tom slučaju je raspravljao Sabor, a predsjednik Mesić i premijer Ivo Sanader, ocjenjuje VOA, o njemu imaju prilično oprečna stajališta.
Lupis je ocijenio zabrinjavajućim to što se, kako se čini, novinarku ucjenjivalo i zastrašivalo te što je ona možda bila žrtvom obračuna izmedu vlade i ureda predsjednika.
Ustvrdio je da slučaj Helene Puljiz ukazuje na "mogućnost da obavještajna zajednica u Hrvatskoj želi na izvjestan način kooptirati medije, te ih iskoristiti za postizanje političkih ciljeva dijela vlasti".
Na upit jesu li službe imale pravo ispitivati novinarku ukoliko je, kako javljaju neki mediji, zaista imala veze s ljudima povezanim s miljeom oko odbjeglog generala Ante Gotovine, Lupis je rekao da bi vlasti u istrazi oko klasičnog kriminala ili nacionalne sigurnosti trebale poduzeti sve da činjenice prikupe iz drugih izvora, a ne od novinara.
On argumentira svoj stav time da je posao novinara u demokratskom društvu služiti javnim interesima.
"Ako želimo da se medijima javljaju građani s pritužbama o recimo korupciji u državnoj upravi ili o nekom drugom osjetljivom pitanju, onda građani moraju biti sigurni da će njihov kontakt s novinarom ostati tajan. Oni trebaju biti sigurni da novinar radi za njih, a ne za državu", rekao je Lupis.
Danas/Beograd - Novi Sad najavljuje odnose među srbijanskim strankama
Novi Sad je poslije izbora za gradonačelnika na kojima je pobijedila Maja Gojković iz Srpske radikalne stranke bio obilježen crnom bojom dok se poslije formiranja gradske skupštine uz pomoć DSS-a dobilo dvostruko crno, ocjenjuje kolumnist beogradskog dnevnika "Danas" Mihal Ramač u komentaru na stvaranje koalicije Demokratske stranke Srbije i Srpske radikalne stranke u gradskoj skupštini Novog Sada.
"Novosađani nikom i nigdje neće dokazati da nisu četnici. Niko ih neće ni pitati. A što i bi? Zna se za koga glasali. Zašto za crne nije glasao Temišvar, Segedin, Kragujevac, Osijek, Tuzla. Stvarno, zašto crni konjanici iz proročkog viđenja Branka Ćopića nisu osvojili Osijek i Tuzlu? Zašto im je Novi Sad širom otvorio kapije? Zato što on, kao vrsta pokusnog kunića, uvijek najavljuje što čeka Srbiju", smatra kolumnist lista i podsjeća da je u Novom Sadu je Slobodan Milošević priredio prvo događanje naroda kao i da je u Novom Sadu prvi put došlo do suradnje socijalista i radikala.
"Novosađani sada još jednom imaju priliku da platiti cijenu pogrešnog slobodnog izbora. Ostatak Srbije izabrat će isti put, u uvjerenju da nema tog zida koji se ne može razbiti glavom. Po mogućnosti tuđom", zaključuje Ramač.