Činjenica da su usvojeni svi predloženi dokumenti svjedoči o tome da su golemi pregovarački napori urodili konsenzusima, ali da je odnos snaga oko pitanja poštovanja obveza preuzetih Sporazumom o konvencionalnom oružju u Europi (CFE) ostao nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu, kad ministarska konferencija u Maastrichtu nije uspjela polučiti završnu deklaraciju iz potpuno istih razloga.
Svih 20 odluka sadržano je u Izjavi predsjedavajućeg OESS-a - što je uobičajeni način iznošenja potvrđenih ministarskih odluka na skupovima na kojima se ne uspije usvojiti završna deklaracija - koju je na zatvaranju pročitao bugarski ministar vanjskih poslova i domaćin konferencije Solomon Passy.
On je rekao da podjele koje su spriječile prihvaćanje zajedničke izjave nisu tako velike da bi mogle dovesti do hladnoratovske podjele istoka i zapada, zbog čijeg je ublažavanja tadašnji KESS i izmišljen prije 29 godina.
"To mi se ne čini ozbiljnim. Ne vidim znakove koji bi ukazivali na neki veći problem", rekao je Passy.
U Izjavi predsjedavajućeg se kaže da su ministri priznali potrebu određivanja strateške orijentacije OESS-a u narednim godinama, odnosno njegove reforme, kako bi on i dalje odgovarao potrebama i interesima svojih članica, što se odnosi na potvrđene odluke o definiranju uloge glavnog tajnika i uspostavi panela eminentnih osoba u cilju jačanja učinkovitosti OESS-a.
Ministri su također usvojili Deklaraciju o 60. godišnjici kraja Drugog svjetskog rata, kako bi se ona svečano obilježila 2005.
Ponovili su svoju odanost načelima zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, i pozvali članice na dodatne napore u jamčenju prava manjina.
Budući da nije postignut dogovor oko ministarske izjave, predsjedavajući ima pravo u svoju izjavu staviti što smatra važnim, pa tako jedan članak govori i o Ukrajini, koje nije trebalo biti u zajedničkoj izjavi.
Passy navodi kako je "većina ministara pozdravila volju ukrajinskog naroda da živi u slobodnom, otvorenom i demokratskom društvu", pozvala sve strane u Ukrajini da poštuju odluku Vrhovnog suda od 3. prosinca i ponovila svoju podršku neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine.
Potvrdili su i niz odluka kojima se jača OESS u borbi protiv terorizma i ponovili odlučnost u borbi protiv ilegalne trgovine ljudima, priznavši posebne potrebe za zaštitom i pomoći kod djece žrtava te trgovine.
Ustvrdili su kako je borba protiv netolerancije i diskriminacije svih vrsta integralni dio svobuhvatnog koncepta sigurnosti OESS-a, pozdravivši namjeru predsjedatelja za uspostavom tri posebna predstavnika koji će se baviti tim problemom.
Također su istaknuli potrebu otvorenosti i sigurnosti državnih granica, na način da budu otvorene za protok ljudi, roba i usluga, a sigurne od ilegalnih migracija i prekograničnog kretanja povezanog s terorističkim i kriminalnim aktivnostima.
Točka zbog koje nije prošla ministarska izjava je problem ruske vojne nazočnosti u Moldaviji i Gruziji, odnosno njezino nepoštovanje vlastitih obveza iz CFE-a. U Izjavi predsjedatelja ističe se kako je "većina ministara podsjetila kako neke obveze preuzete na summitu u Istanbulu oko Gruzije i Moldavije još nisu ispunjene" i zatražila njihovo trenutačno ispunjenje.
Većina ministara također se zauzela za političko rješenje problema Pridnjestrovlja u Moldaviji i osudila tamošnje akcije ograničavanja kretanja ljudi i napade na moldavske škole u kojima se uči latinica. Ponovili su stajalište o suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije i ustvrdili kako bi sporazum o postupnoj demilitarizaciji regije trebao dovesti do ponovne uspostave povjerenja.
Jugoistočna Europa uopće se ne spominje u dokumentu, osim kratke reference na rad OESS-a na Kosovu, koji se ocjenjuje "važnim dijelom UNMIK-a".
Ministri su potvrdili i odluke da će iduće godine OESS-om predsjedati Slovenija, u čijem će se glavnom gradu Ljubljani održati i iduća ministarska konferencija, 5. i 6. prosinca 2005.