Dan uoči službenog početka konferencije već su održani neki sastanci, pa je tako Pasi razgovarao s bivšim japanskim premijerom Yorikom Kawaguchijem, a sastao se i s ministrom vanjskih poslova Slovenije Dimitrijom Rupelom, čija zemlja od Bugarske preuzima status predsjedavajuće OESS-a u 2006. godini.
Trojka OESS-a (Nizozemska, Bugarska i Slovenija) također se sastala s Partnerima za suradnju (Japan, Južna Koreja, Tajland i Afganistan) i s Mediteranskim partnerima (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Maroko i Tunis), a pred zgradom bugarske Nacionalne palače kulture svečano je zasađeno 65 mladih borovih stabala.
Od svih dokumenata koje bi konferencija trebala donijeti dosad su pregovaračke skupine izaslanstava uspjele dogovoriti tek dva, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Prvi dokument definira ulogu glavnog tajnika konferencije, što je dio napora u procesu modernizacije OESS-a i prvi korak ka donošenju statuta organizacije, koju ona unatoč desetgodišnjem postojanju još uvijek nema.
Drugi dokument regulira upravljanje granicama, određujući članicama organizacije pravila granične politike kojima se neće ometati prolaz ljudi, roba i sloboda, ali će se otežati prekogranična komunikacija pripadnicima zločinačkih i terorističkih skupina.
Sve ostalo još je predmet rasprava koje će se, već uobičajeno, voditi duboko u noć. "Čak i nesporni dokumenti jos nisu potvrđeni, jer su taoci drugih prijedloga oko kojih dogovor nije postignut", rekao je jedan diplomatski izvor.
Nakon Solomona Pasija, na početku konferencije sudionike će pozdraviti i bugarski predsjednik i premijer Georgi Parvanov i Simeon Sakskoburggotski te, u ime OESS-a, glavni tajnik Jan Kubiš i predsjednik Parlamentarne skupštine Alcee Hastings.
Potom će uslijediti prva plenarna sjednica, koju bi uime Europske unije, trebao otvoriti nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot i u kojoj bi, bude li sve teklo prema planu, trebao sudjelovati i hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, budući da je Hrvatska 18. po redu izlaganja.
Kako se doznaje iz hrvatskih diplomatskih krugova, ministar bi u svojem petominutnom govoru trebao istaknuti podršku koju Hrvatska daje naporima koji se u OEES-u ulažu u borbu protiv terorizma i ilegalnog trgovanja ljudima, te se osvrnuti na napore koje Hrvatska ulaže na putu ostvarivanja svojih ciljeva - ulaska u NATO i EU kroz ispunjavanje kriterija koji vrijede za svaku demokratsku zemlju.
Osim sudjelovanja u radu konferencije, dogovoren je niz bilateralnih Žužulovih sastanaka, između ostalog s kolegama iz Španjolske, Portugala, Mađarske, Belgije i Švedske, dok su još neki u pripremi.
Tijekom dva dana konferencije, ministri 55 zemalja članica OESS-a trebali bi, prema diplomatskim izvorima, donijeti odluke kojima će konkretizirati i omogućiti provedbu mjera dogovorenih prije godinu dana u Maastrichtu u područjima uskladištenja konvencionalnog oružja, standardiziranja izvozne dokumentacije za lako oružje, sigurnosti putnih dokumenata, odnosno automatskoj prijavi Interpolu njihova nestanka, borbe protiv korištenja interneta u terorističke svrhe, nezakonite trgovine ljudima i drugih tema s kojima je OESS suočen u posljednje vrijeme.
No, najvažnija pojedinačna tema vjerojatno će biti Ukrajina, iako je tamo stanje nešto mirnije nakon odluke Vrhovnog suda o poništenju drugog kruga predsjedničkih izbora. No istodobno se sve snažnije čuju glasovi o mogućem raspadu te goleme zemlje na dva dijela, duž etničke i jezične crte, u slučaju pobjede oporbenog kandidata, prozapadnog Viktora Juščenka.
O važnosti koju će toj temi pridavati skup u Sofiji svjedoči i podatak o broju bilateralnih susreta ukrajinskog izaslanstva, kojih je samo za ponedjeljak potvrđeno šest.
"To će biti velika tema sastanka", izjavio je jedan zapadni diplomat u Sofiji, ustvrdivši kako je "Ukrajina prototip problema koje imamo u OESS-u s Rusijom i zemljama ZND s jedne, odnosno EU-a i SAD-a s druge strane".