BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder i francuski predsjednik Jacques Chirac smatraju da bi pregovori između Hrvatske i Europske unije o punopravnom članstvu mogli započeti do ožujka sljedeće godine. Njemački kancelar je nakon redovitih njemačko-francuskih informativnih razgovora koji su u četvrtak održani u njemačkom Luebecku, izjavio da bi "zbog postignutih gospodarskih reformi i napora hrvatske strane glede suradnje s Haaškim tribunalom" početak pregovora s Hrvatskom do ožujka 2005. "bio primjeren". O otvorenim pitanjima se može raspravljati i tijekom pregovora, smatra Schroeder. Njemački kancelar je ustvrdio da glede politike proširenja Europske unije između Njemačke i Francuske postoji "puna suglasnost".
LONDON
Britanski ministar za Europu Denis MacShane u četvrtak je načelno podupro ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali i ukazao na jedino otvoreno pitanje u suradnji Hrvatske s Haškim sudom (ICTY), a to je slučaj odbjeglog generala Ante Gotovine, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. MacShane je u Londonu razgovarao s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom o sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu 16. i 17. prosinca, na kojem Hrvatska očekuje odluku o datumu početka pregovora o članstvu u Uniji. MacShane je rekao da Velika Britanija "prepoznaje i priznaje hrvatske napore i rezultate na putu pristupanja Europskoj uniji", priopćeno je iz Ministarstva. Podsjetio je da je slučaj odbjeglog generala Gotovine jedino neriješeno pitanje u suradnji s Haškim sudom, koja je jedan od važnih uvjeta pristupanja Hrvatske euroatlantskim integracijama.
DEN HAAG
Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) u četvrtak je ukinulo pritvor hrvatskim generalima Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču u kojem su se nalazili od dobrovoljne predaje 11. ožujka ove godine, priopćio je ICTY u Den Haagu. "Žalbeno vijeće ICTY-a 2. prosinca je odobrilo privremeno puštanje na slobodu Ivana Čermaka i Mladena Markača", navodi se u priopćenju Haškog suda. Njihovi odvjetnici očekuju da će se generali u petak vratiti u Hrvatsku. Optuženi su u šest točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjena protiv krajinskih Srba tijekom i nakon operacije Oluja, od kolovoza do studenoga 1995. Tereti ih se po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti za progon na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi, deporatacije i prisilna preseljenja, kao zločine protiv čovječnosti, te za pljačku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje gradova, naselje i sela i za ubojstva, kao kršenje ratnog prava i običaja. Optuženi su za "sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz regije Krajina".
ZAGREB
Hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt pozdravila je u četvrtak odluku Žalbenog vijeća Haškog suda o puštanju iz pritvora generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, ističući doprinos Vladine suradnje s ICTY-em na pozitivnu odluku. "Politika suradnje s Haškim sudom pokazala se ispravnom. Samo kvalitetan odnos Hrvatske i ICTY-a može donijeti konkretne rezultate pa sada možemo reći da su se svi oni ljudi, koji su izašli pred Haški sud, vratili kući", kazala je ministrica. Na upit može li se u Vladinoj politici suradnje s Haškim sudom očekivati jedan "jaki potez" prije 17. prosinca, odnosno odlučnije mjere u traganju za odbjeglim generalom Antom Gotovinom, kazala je kako "Vlada čini sve na njegovu pronalaženju". "Svi potezi su jaki i čini se sve potrebno da se utvrdi činjenica gdje je on, i to ne na deklarativnoj nego na stvarnoj razini. Izjave tipa da je on u Hrvatskoj samo su zamagljivanje činjenica", kazala je ministrica pravosuđa. Generala Gotovinu neizravno je pozvala da se preda Haškom sudu. "Ako Haški sud nekoga pozove na razgovor onda se taj treba odazvati. Tu se ne ulazi u pitanje krivnje ili nevinosti, o njoj se razgovara poslije. Pozivu suda se mora odazvati svatko", kazala je.
ZAGREB
Branitelji generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, kojima je Haški sud (ICTY) u četvrtak odobrio privremeno puštanje na slobodu, ocjenili su da je odluka pokazala ispravnost argumenata obrane kao i Vladine politike suradnje s Den Haagom. "Žalbeno vijeće je ocijenilo da je raspravno vijeće pogriješilo kada ih je dva puta odbilo pustiti i prihvatilo je argumente obrane da su ispunjeni svi uvjeti za njihovo oslobađanje", izjavio je Markačev branitelj, odvjetnik Miroslav Šeparović. Čermakov branitelj Čedo Prodanović izrazio je zadovoljstvo odlukom te ocijenio da se ICTY "priklonio vlastitim kriterijima". "Sretni smo, zadovoljni. To smo očekivali, od početka smo vjerovali da postoje uvjeti za puštanje na privremenu slobodu. Sud se konačno priklonio kriterijima koje je već ranije uspostavio", izjavio je Prodanović u telefonskom razgovoru.
DEN HAAG
Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) u četvrtak je donijelo odluku o "trenutnom oslobađanju" bosanskog Hrvata Marija Čerkeza, osuđenog u prvom stupnju 2001. na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Lašvanskoj dolini, objavio je ICTY u Den Haagu. "Žalbeno vijeće smatra da presudu Mariju Čerkezu treba preinačiti te stoga nalaže njegovo trenutno oslobađanje", navodi se u priopćenju Haškog suda. Razlozi za donošenje ovog naloga bit će objašnjeni u presudi Žalbenog vijeća Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu, koja će biti objavljena 17. prosinca. Žalbeno vijeće, kojim predsjedava njemački sudac Wolfgang Schomburg, naložilo je Tajništvu ICTY-a da poduzme sve potrebne mjere za oslobađanje Marija Čerkeza te da mu omogući, ako to želi, da bude nazočan na izricanju presude 17. prosinca. Čerkezov odvjetnik Božo Kovačić izjavio je u telefonskom razgovoru da "ne zna kakva je presuda, ali sudeći po presudi Tihomiru Blaškiću očekuje da je osuđujuća u točkama koje ga terete zbog zatočenja civila". Čerkez se vraća u petak u Hrvatsku redovnom linijom Croatia Airlinesa, kazao je za Hinu njegov odvjetnik Božo Kovačić. Čerkez bi se trebao vratiti redovnom linijom Croatia Airlinesa, preko Zagreba, u Split gdje mu živi obitelj.
ZAGREB
Željko Sačić, bivši pomoćnik hrvatskog ministra unutarnjih poslova, koji je tijekom Domovinskog rata bio zamjenik zapovjednika Specijalne policije MUP-a, izjavio je u četvrtak da je primio poziv na razgovor s haškim istražiteljima tijekom siječnja u svojstvu osumnjičenika, vezano uz istragu operacije Oluja. "Danas mi je uručen službeni poziv glavne tužiteljice Carle del Ponte kojim se traži razgovor sa mnom u svojstvu osumnjičenika, tijekom siječnja", rekao je Sačić u telefonskom razgovoru za Hinu. Zatraženi razgovor vezan je uz navode optužnice protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, odnosno u tom sadržajnom okviru, dodao je. Sačić je rekao da će se odazvati pozivu i da svoju ulogu u Oluji ne drži spornom.
ZAGREB
Haški sud (ICTY) naložio je u četvrtak tjedniku Hrvatsko slovo da prestane objavljivati izjave i svjedočenja zaštićenih svjedoka na suđenju generalu HVO-a Tihomiru Blaškiću i u drugim postupcima, objavljeno je u Den Haagu. Oni koji prekrše taj nalog mogu biti kažnjeni sa sedam godina zatvora ili novčanom kaznom do 100.000 eura, stoji u priopćenju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) dostavljenom Hini iz Den Haaga. Sudac Alphons Orie, koji je donio nalog, zatražio je od "nadležnih vlasti RH da bez odlaganja nalog uruče izdavaču HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o., Stjepanu Šešelju i Domagoju Margetiću, te da osiguraju pisano izvješće u kojem potvrđuju takvo uručenje ili opišu napore koje su poduzeli da to učine". On je također pozvao državne vlasti da Sudu dostave informacije o odgovornima za nezakonitu objavu transkripata i kršenje naredbi i odluka Tribunala vezanih za zaštitu svjedoka.
PARIZ
Francuska pruža punu potporu Hrvatskoj i na Europskom vijeću zauzet će se da se Hrvatskoj odobri datum za početak pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji početkom sljedeće godine, rekla je u četvrtak hrvatska ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović koja boravi u posjetu Parizu. "Francuska nam je obećala potporu u tom našem zahtjevu (za dobivanje datuma početka pregovora), jer smatra da to zaslužujemo, pa će to tako i argumentirati na Europskom vijeću", rekla je ministrica u telefonskom razgovoru za Hinu iz Pariza. Ministrica Grabar-Kitarović od srijede do petka boravi u radnom posjetu Francuskoj na poziv tamošnje ministrice za europske poslove Claudie Haignere, s kojom se danas sastala.
"Dobili smo vrlo otvorenu potporu francuske strane za početak pregovora negdje u trećem mjesecu sljedeće godine, a obećana nam je potpora u (Europskom) vijeću u tom smislu", rekla je Grabar-Kitarović nakon sastanka s francuskom kolegicom.
SARAJEVO
Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte potvrdila je u četvrtak u Sarajevu spremnost prepustiti Sudu i Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine sedam slučajeva ratnih zločina, uključujući i nekoliko već podigutih optužnica. "Među njima ima i slučajeva u kojima su optuženi već u pritvoru Tribunala", kazala je Del Ponte novinarima u Sarajevu za posjeta sjedištu Suda BiH gdje su u tijeku tehnički radovi na pripremi posebnog odjela za ratne zločine koji bi već od siječnja 2005. godine trebao početi procesuirati prve predmete. Najavljeno je njezino sudjelovanje na sjednici Vijeća za provedbu mira (PIC) što će se u Sarajevu održati u petak kao i susret s dužnosnicima NATO-a odnosno EUFOR-a u BiH.
BEOGRAD
Hvatanje Karadžića i Mladića trebala bi biti najspektakularnija operacija komandosa nakon Drugoga svjetskog rata, piše beogradska "Politika" od četvrtka, tvrdeći da je došla do "najnovijeg tajnog plana" uhićenja najtraženijih haških bjegunaca, koji su napravile američka CIA i britanski MI6. Za uhićenje Radovana Karadžića i Ratka Mladića bile bi angažirane najelitnije postrojbe britanske vojske uz podršku zrakoplovstva NATO-a, piše "Politika". "Akcije trebaju izvesti pripadnici britanskog tajnog Revolucionarnog krila SAS-a, elitne formacije koja obuhvaća 30-ak ljudi iz redova 250 članova SAS-a, koji gotovo uvijek idu u misije u inozemstvu i komandosi američke postrojbe 'Delta'", piše list.
KIJEV
Ukrajinski predsjednik na odlasku Leonid Kučma izjavio je u četvrtak da se zalaže za organiziranje novih predsjedničkih izbora "još prije" nego je predviđeno izbornim zakonom. "Moje je stajalište sljedeće: za to sam da razmislimo, pronađemo li uporište u zakonu, o organiziranju novih izbora još prije nego što to predviđa izborni zakon", rekao je na sjednici vlade koju je prenosila televizija. "Ne možemo otezati s time", dodao je. Oporbeni kandidat Viktor Juščenko rekao je u srijedu da pristaje samo na ponavljanje spornoga drugog kruga glasovanja, a ne na organiziranje novih izbora. Kučma je također rekao da će ukrajinska vlada dati ostavku nakon reforme o kojoj se trebaju dogovoriti oporba i sadašnja vlast. "Nakon donošenja odluke o ustavnoj reformi, vlada će dati ostavku i sastavit će se nova vlada", rekao je Kučma na sjednici. Kučma tako zapravo nije morao odmah potpisati smjenu vlade Viktora Janukoviča, unatoč tomu što mu je parlament u srijedu izglasao nepovjerenje. Zastupnici ukrajinskog parlamenta glasovali su u srijedu za raspuštanje vlade premijera Janukoviča na prijedlog oporbe te su od Kučme zatražili osnivanje nove "vlade nacionalnog povjerenja". U međuvremenu, vrhovni sud još uvijek nije donio odluku o valjanosti predsjedničkih izbora u čijem su se drugom krugu 21. studenog suočili Janukovič i Juščenko, nakon čega je započela sadašnja kriza.
BRUXELLES
Europska unija želi smjesta razviti odnose s Ukrajinom u okviru politike dobrosusjedstva, no ne želi "prejudicirati" pitanje mogućeg prijama te zemlje u EU, izjavila je u četvrtak glasnogovornica Europske komisije. "Zalažemo se za dublji odnos s Ukrajinom, no imamo postojeći sporazum o partnerstvu i suradnji s Kijevom koji još nije u potpunosti iskorišten", kazala je Emma Udwin, glasnogovornica europske povjerenice za vanjske odnose Benite Ferrero-Waldner. "U bliskoj budućnosti" taj sporazum o partnerstvu "okvir je u kojem želimo razvijati naš odnos", naglasila je Udwin.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je u četvrtak potporu odlazećem ukrajinskom predsjedniku Leonidu Kučmi, koji se protivi oporbenom zahtjevu za ponavljanjem drugog kruga spornih predsjedničkih izbora. Kučma, važan faktor u pokušaju međunarodnih posrednika da se postigne kompromis između proruskog premijera Viktora Janukoviča i njegovog oporbenog rivala Viktora Juščenka, neočekivano je doputovao u Moskvu na političke konzultacije. "Ne poznajem nijednu zemlju čiji zakoni predviđaju ponavljanje drugog izbornog kruga", rekao je Kučma Putinu tijekom njihovog sastanka u zračnoj luci nedaleko od Moskve, kojega je prenosila ruska televizija.
KIJEV
Ukrajinska oporba zahtijeva da vlasti "hitno" odrede datum održavanja novog drugog kruga predsjedničkih izbora, izjavila je u četvrtak Julija Timošenko, bliska suradnica šefa oporbe Viktora Juščenka. "Oporba zahtijeva da vlasti smjesta donesu amandmane izbornog zakona i odrede jasno datum održavanja novog drugog kruga", kazala je oporbena čelnica Timošenko na konferenciji za tisak. "Nećemo dopustiti da se postupak odulji. Želimo se dogovoriti o promjenama koje treba unijeti u sljedećih 24 ili 48 sati. Promjene izbornog zakona trebale bi omogućiti organiziranje novog drugog kruga", nastavila je ona. Izborni zakon zasad ne predviđa ponavljanje drugog kruga, pojasnila je Juščenkova glasnogovornica Irina Heraščenko.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush zatražio je u četvrtak temeljitu istragu o UN-ovu programu 'nafta-za-hranu' i njegovoj realizaciji za Irak. "Vrlo je važno za Ujedinjene narode da shvate da treba doći do pune, poštene i otvorene istrage programa nafta-za-hranu", rekao je Bush novinarima nakon susreta s nigerijskim predsjednikom Olusegunom Obasanjom. Prije dva tjedna u američkom Kongresu objavljeni su rezultati istrage koji pokazuju da je režim Sadama Huseina uspio ilegalno, korupcijom, kroz program 'nafta za hranu' zaraditi više od 21,3 milijarde dolara, potkopavajući time UN-ove sankcije.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush kazao je u četvrtak da izbore u Iraku predviđene za 30. siječnja iduće godine ne bi trebalo odgoditi unatoč izraženim sumnjama glede sigurnosti za njihovo održavanje. "Izbore ne bi trebalo odgoditi. Vrijeme je da irački građani idu na izbore. Zato vrlo čvrsto stojimo kod datuma 30. siječnja", rekao je Bush novinarima nakon susreta s nigerijskim predsjednikom Olusegunom Obasanjom. Bush je kazao da je osobno udovoljio zahtjevu američkih zapovjednika u Iraku za povećanjem broja američkih vojnika u toj zemlji uoči izbora.
BAGDAD
Ponovo su se pojavile dvojbe oko sudbine humanitarne djelatnice Margaret Hassan, otete u Iraku u listopadu, nakon što je britanski list Times objavio da njezin zubni otisak ne odgovara ostacima unakaženog mrtvog tijela za koje se vjerovalo da je njezino. Kako u četvrtak na internetu prenosi Independent Online, ostaci pronađeni prošlog mjeseca u iračkome gradu Falluji ne odgovaraju Hassanovoj. Margaret Hassan (59) je imala britansko i iračko državljanstvo jer je kao supruga Iračanina živjela u toj zemlji 30 godina i ondje vodila ured međunarodne humanitarne udruge CARE. Nepoznata skupina otela ju je 19. listopada u Bagdadu i tražila povlačenje britanskih vojnika iz Iraka, prema objavljenome videozapisu.
Prošlog je mjeseca bila pronađena snimka na kojoj je navodno bilo prikazano njezino ubojstvo, ali nije bila objavljena iz etičkih razloga.
RIM
Predsjednik talijanske republike Carlo Azeglio Ciampi prihvatio je u četvrtak ostavku ministra Luigija Mazzelle i na prijedlog premijera Silvija Barlusconija imenovao Marca Follinija i Marija Baccinija, čelnika i člana demokršćanskog UDC-a, ministrima bez lisnice, priopćeno je iz Ureda talijanskog predsjednika.
Oporbeni lijevi centar traži da se o sastavu vlade izjasni Parlament, odnosno drži da su promjene u vladi tolike da bi trebale proći parlamentarnu raspravu.