Trend porasta kriminala i dalje se nastavlja po stopi od tri posto i u 2003., što se može tumačiti i većim brojem kaznenih prijava od kojih se trećina odbacuje. Rad Državnog odvjetništva ocijenio je vrlo dobrim spomenuvši da je i Sabor zadnje godišnje izvješće o radu Državnog odvjetništva prihvatio gotovo jednoglasno.
Bajić je rekao da je u 2003. godini ukupno bilo u obradi 65 tisuća prijava od kojih je na kraju godine ostalo 14 tisuća, što je količina tromjesečnog priljeva prijava. Prvi pokazatelji iz ove godine pokazuju da će na kraju 2004. rezultati biti i bolji. Rješavanjem predmeta u razdoblju kraćem od tri mjeseca bit će dosegnuti europski standardi, kazao je.
Zauzevši se da u što više predmeta državna odvjetništva neposredno donose optužnicu, bez pokretanja istrage, Bajić je rekao da je takvih predmeta u 2003. bilo 55 posto.
Po njegovim riječima, dio državnih odvjetnika, posebno općinskih, ne prisustvuje glavnim raspravama te se često događa da se donose oslobađajuće presude umjesto da državna odvjetništva reagiraju na tijek suđenja i u opravdanim slučajevima odustanu od optužbe. Bajić je rekao kako je nedopustivo da bude više oslobađajućih od odbijajućih presuda, što je sada slučaj.
Ocijenio je da Državno odvjetništvo nije postiglo zadovoljavajuće rezultate u značajnijim predmetima organiziranog kriminala te je zbog toga potrebno u izmjenama Zakona o kaznenom postupku omogućiti Odvjetništvu lakše i učinkovitije pribavljanje dokaza.
Po njemu, USKOK-u bi zakonski trebalo predati u nadležnost širi spektar kaznenih djela.
Spomenuo je i velik broj predmeta koje provodi Državno odvjetništvo, a u kojima je tužena država, posebno u radnim sporovima. Rekao je da je razlog tomu neadekvatno reagiranje ministarstava i tijela državne uprave prije nego što ti slučajevi dođu na sud.
Savjetovanje, na kojemu se okupilo stotinjak državnih odvjetnika, završava s radom sutra.