DEN HAAG
Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) u četvrtak je donijelo odluku o "trenutnom oslobađanju" bosanskog Hrvata Marija Čerkeza, osuđenog u prvom stupnju 2001. na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Lašvanskoj dolini, objavio je ICTY u Den Haagu. "Žalbeno vijeće smatra da presudu Mariju Čerkezu treba preinačiti te stoga nalaže njegovo trenutno oslobađanje", navodi se u priopćenju Haškog suda. Razlozi za donošenje ovog naloga bit će objašnjeni u presudi Žalbenog vijeća Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu, koja će biti objavljena 17. prosinca. Žalbeno vijeće, kojim predsjedava njemački sudac Wolfgang Schomburg, naložilo je Tajništvu ICTY-a da poduzme sve potrebne mjere za oslobađanje Marija Čerkeza te da mu omogući, ako to želi, da bude nazočan na izricanju presude 17. prosinca. Čerkezov odvjetnik Božo Kovačić izjavio je u telefonskom razgovoru da "ne zna kakva je presuda, ali sudeći po presudi Tihomiru Blaškiću očekuje da je osuđujuća u točkama koje ga terete zbog zatočenja civila".
ZAGREB
Hrvatski vozač kamiona Damir Mikulić, koji je u američkom pritvoru u Iraku gotovo dva mjeseca, uskoro će biti oslobođen i najkasnije u roku od 14 dana vratit će se u Hrvatsku, izjavio je u četvrtak za Hinu Vinko Ljubičić, voditelj radne skupine Ministarstva vanjskih poslova za Irak. "Američka strana dala je zeleno svjetlo za oslobađanje Damira Mikulića", izjavio je Ljubičić, dodavši da je u tijeku postupak oslobađanja. Prema njegovim riječima, preostala su neka formalna pitanja oslobađanja i zato je potrebno najviše 14 dana. Kako nam je rečeno s američke strane, u "njegovom (Mikulićevom) slučaju možda će to trajati i kraće", dodao je dužnosnik MVP-a.
SARAJEVO
Devetogodišnja mirovna misija NATO-a u Bosni i Hercegovini, najdulja u povijesti Alijanse, završena je u četvrtak svečanošću u Sarajevu kojom je istodobno označen početak misije vojnih snaga Europske unije u toj zemlji pod nazivom "Althea". Simboličnim skidanjem zastave sa znakovljem SFOR-a i postavljanjem zastava EUFOR-a odnosno NATO-a označen je početak djelovanja mirovne misije EU u kojoj će biti oko sedam tisuća vojnika iz 33 zemlje, uključujući i nekoliko njih izvan sastava Unije poput Kanade i Turske. Zapovjedništvo EUFOR-om preuzeo je britanski general David Leakey dok je posljednji zapovjednik SFOR-a američki general Steven Schook istodobno postao prvim zapovjednikom NATO-ova stožera čije će sjedište biti u Sarajevu i u kojemu će djelovati oko 150 časnika iz zemalja-članica Sjeveroatlantskog saveza. Primopredaja ovlasti između SFOR-a i EUFOR-a odnosno stožera NATO-a obavljena je u nazočnosti glavnog tajnika Alijanse Jaapa de Hoop Scheffera, visokog predstavnika EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane te vrhovnog zapovjednika NATO-a u Europi američkog generala Jamesa Jonesa i njegova zamjenika Johna Reitha koji će imati zapovjedne ovlasti i nad EUFOR-om.
SARAJEVO
Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer i visoki povjerenik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana izrazili su u četvrtak uvjerenost da će vojna misija EU u Bosni i Hercegovini biti podjednako uspješna kao što je to bilo i u vrijeme kada je to bila primarna odgovornost NATO-a. Na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu nakon svečane primopredaje ovlasti između SFOR-a i EUFOR-a, Scheffer i Solana su kazali da nema razloga dvojiti o uspješnosti nove misije Unije u BiH. Solana je kazao da za Europsku uniju temeljni cilj ostaje stvaranje uvjeta da BiH postane njezinom punopravnom članicom. "Sudbina BiH je samo jedna i to je Europa", kazao je Solana dodavši da se nada da će taj cilj biti ostvaren što je prije moguće.
BRUXELLES
Europski parlament u četvrtak je usvojio rezoluciju kojom se Ukrajina poziva na ponovno organiziranje drugoga kruga spornih predsjedničkih izbora te se Kijevu u slučaju upotrebe nasilja protiv prosvjednika prijeti sankcijama. Europski parlament, čija je uloga u europskoj vanjskoj politici samo savjetodavna, preporučuje "suspenziju sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Ukrajine te ostale sankcije" ako ukrajinske vlasti upotrijebe silu protiv demonstranata koji su se odlučili na mirne prosvjede.
MOSKVA
Ukrajinski predsjednik u odlasku Leonid Kučma doputovao je u četvrtak u Moskvu, gdje će s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarati o krizi nastaloj oko predsjedničkih izbora s kojom je u posljednjih mjesec dana suočena Ukrajina, izvijestio je u Kremlj. Moskva je na izborima podupirala proruski orijentiranog kandidata Viktora Janukoviča.
BEOGRAD
Pripadniku osiguranja veleposlanstva SAD-a u Beogradu, državljaninu Srbije i Crne Gore Miroslavu Cimplu, koji je u utorak navečer izazvao incident s vozilima u koloni automobila u kojoj je bio predsjednik Srbije Boris Tadić, određen je u četvrtak pritvor od 48 sati. "Cimplu je određena mjera zadržavanja u trajanju od 48 sati. Po nalogu i uz sudjelovanje Tužiteljstva poduzimaju se svi potrebni pretkazneni postupci i provjere. Prikupljamo sve informacije za koje smatramo da su nužne kako bi se rasvijetlio slučaj", rečeno je u Okružnom tužiteljstvu u Beogradu. Ministar unutrašnjih poslova Srbije Dragan Jočić izjavio je na izvanrednoj konferenciji za novinare u srijedu navečer da na predsjednika Srbije Borisa Tadića nije pokušan atentat, nego da je posrijedi "prometni prekršaj".
DAMASK
Sirijski ministar vanjskih poslova Faruk al-Sharah u četvrtak je izjavio da je "neprihvatljivo" da izraelski premijer Ariel Sharon postavlja uvjete za obnovu mirovnih pregovora između dvije zemlje. "Mi smo za obnovu pregovora s Izraelom bez uvjeta. Utvrdio sam da je izraelski premijer postavio uvjete. To je neprihvatljivo", kazao je al-Sharah na konferenciji za novinare koju je održao sa svojim jordanskim kolegom Hanijem Moulkijem. "Izrael ne smije postavljati preduvjete za obnovu pregovora", dodao je. Al-Sharah je reagirao na prijedlog izraelskog premijera koji je ranije u Tel Avivu kazao da je spreman sastati se sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Asadom "pod određenim uvjetima".
SARAJEVO
Ministar obrane Bosne i Hercegovine Nikola Radovanović najavio je u četvrtak kako će jedna postrojba pirotehničara iz njegove zemlje biti poslana u Irak tijekom proljeća 2005. godine. "Pripreme dobro napreduju i očekujem kako bi postrojba mogla biti upućena u Irak krajem ožujka ili u travnju", kazao je Radovanović novinarima u Sarajevu gdje se sastao s britanskim ministrom obrane Geoffom Hoonom. Odluku o slanju jedne postrojbe sastava 36 pirotehničara u Irak donijelo je Predsjedništvo BiH, a treba je potvrditi državni parlament. Radovanović je kazao kako se nada da će parlamentarci poduprijeti odluku državnog vrha.
TEL AVIV
Plan povlačenja iz pojasa Gaze bit će potpuno proveden, rekao je u četvrtak izraelski premijer Ariel Sharon izrazivši spremnost na ustupke za mir s Palestincima. "Plan povlačenja će se provesti. Potpuno", rekao je Sharon na konferenciji za novinare u Tel Avivu. Dodao je da je "spreman na bolne ustupke kako bi postigao mir" s Palestincima. Izrael, zauzvrat nije spreman ni na "kakve ustupke" kad je riječ o terorizmu, odlučno je kazao premijer. Sharon je ocijenio da je nakon smrti palestinskog vođe Jasera Arafata 11. studenoga, "poticanje na mržnju" protiv Izraela znatno opalo.
RAMALLAH
Deset Palestinaca, među kojima sedam "nezavisnih", istaknulo je službene kandidature za sudelovanje u izborima za predsjednika Palestinske samouprave 9. siječnja, objavilo je u četvrtak Središnje izborno povjerenstvo. Glavni tajnik povjerenstva Rami Al-Hamadala objavio je imena kandidata na konferenciji u Ramallahu na Zapadnoj obali. Među njima su kandidat Fataha, vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Mahmud Abas i Marvan Barguti, koji se smatra jednim od vođa Intifade. On je u izraelskom zatvoru i jedan je od "nezavisnih" kandidata na izborima. Uz Fatah, svoje su kandidate istaknula još dva politička pokreta. Tajsir Haled će predstavljati Demokratski front za oslobođenje Palestine, a Narodna stranka izabrala je svojeg glavnog tajnika Basama Al-Salija.
BRATISLAVA
U eksploziji koja je odjeknula u vrijeme ručka u bratislavskom restoranu Jadran ozlijeđene su najmanje dvije osobe, izvijestila je u četvrtak glasnogovornica policije. Agencija Reuters izvješćuju kako je do eksplozije došlo u vrijeme kada je u tom dijelu grada najviše ljudi. Policija je blokirala pristup toj gradskoj četvrti, a na mjesto incidenta poslani su i vatrogasci. Još nema informacija o uzrocima eksplozije. U posljednjih nekoliko godina u Bratislavi se dogodio niz sličnih bombaških napada koje policija svrstava u mafijaške obračune.
LONDON
Britanski stručnjaci za umjetnost izabrali su slavni pisoar Marcela Duchampa za "najutjecajnije umjetničko djelo 20. stoljeća", ispred djela Pabla Picassa, Andyja Warhola i Henrija Matissea. Prema ispitivanju, čiji su rezultati objavljeni u srijedu, bijeli porculanski pisoar nazvan "Fontana" simbol je početaka konceptualne umjetnosti kao i tendencije minimalizma. Umjetnik je izložio pisoar 1917. godine u jednoj newyorškoj galeriji.