Neriješeno pitanje odbjeglog generala Ante Gotovine, na kojem Del Ponte inzistira, problem je za Hrvatsku jer bi moglo komplicirati donošenje odluke Europskog vijeća o datumu početka pregovora o članstvu u Europskoj uniji za koje je jedan od uvjeta puna suradnja s Haškim sudom (ICTY).
Govoreći ministrima vanjskih poslova Europske unije u listopadu, Del Ponte je rekla kako je 23. studenoga za Hrvatsku "važan krajnji rok" da uhiti Gotovinu.
Hrvatski dužnosnici vjeruju kako će EU, unatoč pitanja Gotovine, u prosincu odrediti točan datum početka pregovora s Hrvatskom. Hrvatska tvrdi da čini sve što može kako bi riješila ovo jedino preostalo otvoreno pitanje suradnje s Den Haagom, ali da Gotovinu ne može uhititi jer nije u Hrvatskoj.
Značenje koji Hrvatska pridaje izvješću glavne tužiteljice naglašava i činjenica da će na sjednici Vijeća sigurnosti sudjelovati i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i govoriti o suradnji Hrvatske i Haškog suda.
Iako je prije toga rekao da je rješavanje pitanja Gotovine odlučujuće kako bi mogao izvijestiti da Hrvatska u cijelosti ispunjava svoje međunarodne obveze, u svom obraćanju Općoj skupštini UN-a prošlog ponedjeljka predsjednik ICTY-ja Theodor Meron je rekao da se suradnja hrvatskih vlasti sa Sudom "značajno poboljšala", ali i da Sud očekuje da one učine krajnji napor da se Gotovina nađe u Den Haagu.
Meron će u utorak također izvijestiti Vijeće sigurnosti o radu Haškoga suda i suradnji zemalja bivše Jugoslavije sa Sudom.
Del Ponte je u obraćanju stalnom vijeću NATO-a u Bruxellesu početkom studenoga rekla kako očekuje da hrvatske vlasti do 23. studenoga uhite Gotovinu i bosanskog Hrvata Miroslava Bralu. Budući se Bralo nedavno dobrovoljno predao ICTY-ju, jedino neriješeno pitanje između Hrvatske i Haškog suda ostao je Gotovina.
Del Ponte je tada ustvrdila da se Gotovina još uvijek nalazi u Hrvatskoj te da postoje mreže koje ga štite čekajući završetak rada Haškog suda 2010. kako bi ostao nekažnjen.
Vijeće ministara EU-a upozorilo je tada zemlje bivše Jugoslavije kako očekuje izvješće del Ponte Vijeću sigurnosti i da bi "daljni izostanak suradnje s ICTY-jem, potpune i pravodobne, mogao ozbiljno ugroziti daljni napredak prema EU-u". Ono je pozvalo Srbiju i Crnu Goru, BiH i Hrvatsku da pruže svu potrebnu pomoć ICTY-ju kako bi se Haškom sudu priveli najvažniji odbjegli optuženici Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Ante Gotovina.
Ministar Žužul je u Bruxellesu tada rekao da ne očekuje blokadu odluke o početku pregovora s EU te kako je uvjeren da će Hrvatska u prosincu dobiti datum, jer će nastaviti raditi sve što mora u suradnji s Haškim sudom i u slučaju Gotovina.
Hrvatska ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović prošlog je tjedna u Washingtonu također izjavila kako vjeruje da će Europsko vijeće u prosincu odrediti datum za početak pregovora o članstvu Hrvatske u EU i da očekivano izviješće del Ponte i slučaj Gotovina neće tome biti prepreka.
Napominjući da se odluka još uvijek stavlja u kontekst suradnje Hrvatske s Haškim sudom, posebice neriješenog pitanja Gotovine, ona je rekla kako se nada da će Del Ponte izvijestiti da još postoji slučaj Gotovina, ali da Hrvatska surađuje sa Sudom i da će tu suradnju ocijeniti u kontekstu onoga što Hrvatska stvarno može učiniti da uhiti odbjeglog generala, ukoliko se on ne nalazi u Hrvatskoj.