Klubovi su poduprli Vladinu nakanu da USKOK-u, kroz jače i jasno definirane ovlasti, osigura vodeću ulogu u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala.
Pohvalili su odredbu po kojoj bi se USKOK-u omogućio uvid u bankovne račune osoba za koje se sumnja da prihode ostvaruju kaznenim djelima, ali je dio njih upozorio da se USKOK-ove ovlasti moraju nadzirati kako u radu ne bi ugrozio ustavna i ljudska prava.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt uvodno je kazala da bi po predloženim izmjenama USKOK do podataka o stanju računa takvih osoba mogao doći putem sudskog naloga, a odgovornima u bankama koji bi se usprotivili takvom nalogu zapriječena je kazna od 20.000 kuna.
Ingrid Antičević-Marinović (SDP) kazala je da je bankovna tajna do sada bila jedna od osnovnih prepreka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. "Apsurdno je da su svaka porezna uprava i porezni inspektor mogli ušetati u banku i tražiti takve podatke, a da to USKOK-u nije dopušteno", ocijenila je.
Najavila je amandman SDP-a na prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim će se tražiti više novca za rad USKOK-a.
IDS-ovac Damir Kajin istaknuo je da Hrvatska nije i ne smije postati policijska država, te da se rad USKOK-a mora kontrolirati kako ne bi narušavao ljudska prava. Predložio je da se čelni ljudi USKOK-a ispričaju osobama koje su pogrešno osumnjičili, kao što je, kaže, slučaj s Matom Granićem i Darinkom Bagom.
Kajin nužnim smatra jasno definirati ovlasti odjela za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage, koji se ovim izmjenama planira osnovati, odnosno pod kojim uvjetima strani istražitelji, posebno obavještajne službe, mogu istraživati na tlu Hrvatske.
"Bez toga i sutra se može ponoviti 'operacija Cash' u kojoj su strane tajne službe u Hrvatskoj tragale za Gotovinom", rekao je.
Da se USKOK-u, pa ni bilo kojoj drugoj državnoj instituciji ne smiju davati prevelike ovlasti smatra i Pero Kovačević (HSP), a zbog, kako tvrdi, činjenice da u takvim institucijama često rade nestručne, neodgovorne i ispolitizirane osobe.
Neprimjerenim smatra da se glavno tijelo za borbu protiv kriminala i korupcije naziva USKOK. "Uskok kada je negdje uskočio protiv Turaka tu trava više nije rasla", kazao je.
Frano Piplović (HSLS/DC) smatra da su zakonske izmjene predložene u pravo vrijeme, kada USKOK, kaže, gubi pravnu bitku, a građani ismijavaju njegov rad i gube vjeru u namjeru države da se učinkovito bori protiv kriminala i korupcije.
"Želim vjerovati da će ove izmjene biti objava rata korupciji, mitu i ostalim socijalnim bolestima jer je Hrvatska u osvajačkom i agresivnom ratu koji je njezinim građanima nametnula korupcija", rekao je.
HSS se zalaže za novi, moderni Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku, jer se, drži Josip Vresk, samo zakonskim izmjenama neće puno postići u kvalitetnijem suzbijanju kriminala i korupcije, budući da je, ističe, kazneni postupak neučinkovit i spor.
Zauzeo se za maksimalno kažnjavanje osoba koje lažno prijavljuju kaznena djela, odnosno počinitelje, kao i da se jasno definiraju propisi koji bi regulirali naknadu štete u slučaju pogreške tužiteljstva.
Bankar koji bi i nakon novčane kazne odbio postupiti po sudskom nalogu mogao bi završiti u zatvoru do izvršenja naloga, a najdulje mjesec dana.
Vlada u prijedlogu pojašnjava da je riječ o obvezi po UN-ovoj Konvenciji o transnacionalnom organiziranom kriminalu, koju do sada nije bilo moguće primijeniti, budući da Zakon o bankama bankare obvezuje na čuvanje bankovne tajne.
Ministrica je istaknula i da bi predložene izmjene trebale omogućiti funkcioniranje pojedinih USKOK-ovih odjela, poput onoga za sprječavanje pojava korupcije i za odnose s javnošću, koji još nije počeo s radom, a predviđa se i osnivanje novog odjela za međunarodnu suradnji i zajedničke istrage.
Preciziraju se i kriteriji za dodjelu predmeta organiziranog kriminaliteta općinskim sudovima, a preciznije se uređuju i odnosi USKOK-a s policijom i Državnim odvjetništvom.
Predviđena su i nova zapošljavanja - četiri zamjenika, te po dva stručna savjetnika, suradnika i administrativna referenta u USKOK-u. U tu bi se svrhu u državnom proračunu za iduću godinu osiguralo oko 2,2 milijuna kuna, a u osigurao bi se i novac za isplatu naknada vanjskim suradnicima i vještacima, te za zaštitu svjedoka.
"Predložene izmjene ojačat će ulogu USKOK-a i jamčiti mu vodeću poziciju u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije", zaključila je Škare-Ožbolt.