"Spominjanje strateškog partnerstva između Slovenije i Hrvatske ne bi smjelo biti prazna fraza. Činjenica je da su tri problema koja razdvajaju te države zapravo marginalna u odnosu na zajedničke interese koje bi one mogle ostvariti", navodi Gjenero te kao mogućnosti u strateškom povezivanju Ljubljane i Zagreba navodi sporazume naslijeđene iz bivše SFRJ koje definiraju njihov međunarodnopravni položaj prema Italiji, priliku za "jaki zajednički nastup" prema Europskoj uniji, te ekonomsko i političko djelovanje u jugoistočnoj Europi.
Za razliku od liberalnih demokrata koji su u predizbornoj kampanji pred slovenske parlamentarne izbore dosta koristili otvorena pitanja s Hrvatskom, Janša ih nije zaoštravao niti zlorabio, a to bitno povećava Janšin manevarski prostor, primjećuje Gjenero te ocjenjuje da će se Janša zalagati za takav način odnosa s Hrvatskom kojim se neće "napraviti dodatna šteta", odnosno kojima će se ta šteta ograničiti i smanjiti.
Ali, nastavlja komentator, iz tako postavljenih odnosa slijedi da Janša odnosima s Hrvatskom neće dati prioritet i da se otvorena pitanja neće tako brzo riješiti. "Do sporazuma o tri otvorena pitanja jednostavno ne može doći uskoro, a malo je vjerojatno i to da bi novoj slovenskoj vladi odgovaralo popustiti hrvatskom zahtjevu da se pregovori ograniče na dogovor o arbitražnom postupku i instituciji kojoj bi se povjerila arbitraža", piše Gjenero. Budući da je iluzorno očekivati da će se otvorena pitanja riješiti preko noći, dobro bi bilo, nastavlja Gjenero, da "politički slojevi" u Hrvatskoj i Sloveniji "uz pomoć politologa, ustavnih pravnika, sociologa, pa i povjesničara" otpočnu dijalog u kojem bi se "bolje upoznali", "povećali manevarski prostor" i tako stvorili mogućnost za razgovore o otvorenim pitanjima".
Takav bi dijalog bio koristan i omogućio rješavanje otvorenih pitanja samo ako bude vođen u "prijateljskom okolišu" diktiranom pripadnošću Sanaderove i Janšine političke grupacije europskoj političkoj opciji Europske pučke stranke, ocjenjuje Gjenero koji međutim ne isključuje i da bi pri tome moglo doći i do uplitanja "stranih interesa" preko konzervativnih stranaka u Italiji i Austriji. No najgore bi bilo, dodaje Gjenero, ako takav širok ekspertni dijalog između Slovenije i Hrvatske ne da rezultate i dovede do dodatnih zaoštravanja.
"Ako bi strukovni, sociološki dijalog počeo u nepovoljnim okolnostima, to bi onda mogla postati osnova za nastajanje radikalnijih shema međusobnog nerazumijevanja i sumnjičenja. A ako bi se takve ideologije onda prenijele u javnost, njihovo bi djelovanje moglo biti dugotrajno i pogubno za dobrosusjedske odnose, a osobito za poželjno strateško partnerstvo", zaključuje Gjenero u komentaru.