Večer/Maribor - Nagađanja oko posrednika u hrvatsko-slovenskom sporu
Mariborski list "Večer" od srijede u članku naslovljenom "Da li smo uistinu već pokušali sve?" piše o špekulacijama oko mogućih međuanordnih posrdnika u hrvatsko-slovenskom graničnom sporu, te postavlja pitanje jesu li iscrpljene sve mogućnosti da Hrvatska i Slovenija spor u vezi granice riješe bilateralno.
Podsjećajući na jednu raniju izjavu šefa slovenske diplomacije Ive Vajgla da je Slovenija uspostavila kontakt s dvije ličnosti iz EU-a koje su ponudile "dobre usluge" u rješavanju spora s Hrvatskom, list navodi da se špekuliralo s imenom Erharda Buseka, koordinatora Pakta za stabilnost u jugoistočnoj Europi. "Inače se do sada kao o mogućem posredniku koji bi nudio svoje dobre usluge, a po nekim željama čak i o obvezujućem arbitru, govorilo prvenstveno o predstavniku EU-a za sigurnosnu i vanjsku politiku Javieru Solani, pa i o austrijskom predsjedniku Heinzu Fischeru, a naš je list iz pouzdanih izvora prije nekoliko dana doznao da je navodno u igri i austrijski kancelar Wolfgang Schuessel. Fischer je u međuvremenu isključio mogućnost preuzimanja uloge arbitra u graničnom sporu", piše "Večer".
List iznosi i stajališta koja je u razgovoru za "Slobodnu Dalmaciju" o rješenju pitanja granice naveo hrvatski veleposlanik u Sloveniji Mario Nobilo. "Nobilo je podsjetio da je hrvatski ministar Miomir Žužul slovensku stranu već pozvao da izabere sudsku instituciju, te da hrvatski premijer Ivo Sanader doduše nije zatvorio mogućnost daljnjih razgovora, ali da bi oni ipak morali biti u prvom redu usmjereni prema dogovoru o arbitru, predmetu i financiranju postupka arbitraže", prenosi u srijedu mariborski "Večer".
Delo/Ljubljana - Hrvatska i Slovenija "ukopane u probleme" koje su stvorile same
Slovenija i Hrvatska "ukopane su u probleme koje su same stvorile", što narušava njihove međusobne odnose, ali i mogućnost da povećanom suradnjom iskoriste svoj položaj "rubnih država" prema zapadnom Balkanu, ocjena je koju u srijedu u analizi hrvatsko-slovenskih odnosa daje Davor Gjenero.
Ustrajanjem na arbitraži i zbog grešaka dosadašnje slovenske administracije Hrvatska je došla u bolji položaj u dokazivanju svojih stajališta o granici na moru i nastavlja s "politikom gotovog čina", tvrdi Gjenero. "Hrvatski plan daljnjeg rješavanja graničnog problema sasvim je jasan. Uspostavljena granica na kopnu i na moru ostaje dok se ne završi arbitražni postupak. Sve prednosti koje su malogranični sporazum (SOPS) i sada već propali sporazum Račan-Drnovšek osiguravali slovenskim državljanima padaju u vodu, a ostaje omekšana granica zbog koje će Slovenija prije ili kasnije imati probleme u schengenskom sistemu. Zapravo nije niti važno koliko će vremena trajati arbitražni postupak jer hrvatskim političarima odgovara da se arbitražno pitanje što duže ne uredi", navodi Gjenero u svojoj analizi, dodajući da hrvatska strana na taj način u međuvremenu "granicu crta po maksimalističkom planu", a s druge strane se rješava mogućeg pritiska međunarodne zajednice da se to pitanje riješi.
"Ako Slovenija pristane na Žužulove uvjete arbitraže, Hrvatska neće trpjeti nikakve političke posljedice. Naime, ako se problem prepusti u rješavanje dugotrajnoj arbitraži, ako se dakle "kostur pospremi u ormar", otpale bi i primjedbe koje bi EU mogla namijeniti Hrvatskoj zbog nerješavanja bilateralnih problema", piše Gjenero.
U Hrvatskoj u pogledu rješavanja graničnog pitanja sa Slovenijom postoji "tvrda" i "meka" linija, pri čemu se prva odnosi na traženje arbitraže, a druga na zahtjev da se problem preda međunarodnom sudu u Haagu. "Uvjete za to (za arbitražu) Hrvatska stvara tzv. Rudolfovom doktrinom, pa i notom UNCLOS-u u kojoj Sloveniju optužuje za teritorijalne zahtjeve prema Hrvatskoj. U skladu sa Žužulovom retorikom više niti ne dolazi u obzir da dvije države najprije prihvate sporazum o izbjegavanju incidenata nego da se dogovore samo o tome da li da arbitražni postupak bude pred haaškim sudom ili hamburškim međunarodnim sudom za pomorsko pravo", piše Gjenero koji tvrdi da je slovenska diplomacija sama sebe dovela u "nepovoljniji" položaj jer su se stranke podijelile u gledanju na "parafirani sporazum" Drnovšek-Račan.
"Slovenija i Hrvatska same su ukopane u problem koje su same stvorile iako su već same ranije našle rješenje koje bi osiguravalo barem prihvatljiv privremeni režim i izbjegavanje incidenata. Tako se sada stvara atmosfera zaoštravanja i oko drugih dvaju problema -Ljubljanske banke i nuklearke Krško (iako se je činilo da je barem taj zadnji problem riješen). A pri tom se naravno s obiju strana uništavaju mogućnosti za suradnju, te mogući "multiplikativni efekti", te se smanjuje vrijednost toga da su dvije države na rubu nestabilnog zapadnog Balkana stvorile područje relativne stabilnosti i da bi mogle tu stabilnost zajedno iskoristiti onako kako je svoj položaj u vrijeme hladnog rata iskoristila Austrija", zaključak je koji u svojoj analizi daje Davor Gjenero.
Delo/Ljubljana - Dva rezervata u istom zaljevu
Očito je da se slovenski rezervat u Piranskom zaljevu odnosno Savudrijskoj vali ne poklapa s hrvatskim rezervatom, piše u srijedu ljubljansko "Delo" glede pravilnika o ribolovnom rezervatu u zaljevu koji je objavljen u hrvatskim Narodnim novinama.
"Hrvatski ribolovni rezervat nakon što je objavljen popravak njegovih koordinata ne poklapa se sa slovenskim rezervatom", piše u članku "Dva rezervata u istom zaljevu" Boris Šuligoj. Kako je za "Delo" rekao slovenski ribolovni inspektor Robert Smoje rješenje o ribolovnom rezervatu u Piranskom zaljevu donijela je općina Piran 1972. godine "a na još nepojašnjen način isto je rješenje potvrdila i općina Buje". Nakon toga tri su slovenske obalne općine 1987. godine rješenjem točno odredile granice rezervata - "od skladišta soli do napuštenog kamenoloma nudističkog kampa u Kanegri".
Koordinate rezervata koje su sada određene odlukom hrvatskih vlasti postavljene su 400 metara zapadnije i "dodatni su razlog za nesporazume", piše "Delo".
Vodeći slovenski list navodi da je hrvatski veleposlanik u Ljubljani Mario Nobilo, na pitanje kada je i na osnovi kojega akta Hrvatska prvi put odredila rezervat u zaljevu, nakon provjere "samo potvrdio da se je u prošlosti to već dogodilo i da se ovaj put radilo samo o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskim".
"Upravo zbog te usklađenosti s europskim zakonodavstvom Mario Nobilo je izrazio mišljenje da bi dvije države na području definiranom sporazumom o pograničnom prometu i suradnji morale odrediti zajednički ribolovni režim i ribolovnu opremu jer se u suprotnom ne može govoriti o usklađenoj ribolovnoj politici", navodi list. Nemoguće je, zaključuje se u prilogu, da bi europska ribolovna politika dopuštala kandidatkinji (za članstvo) drukčije ribolovne mogućnosti u odnosu na članicu. I to u istom zaljevu!", zaključuje "Delo".
Jutarnje novine/Sarajevo - Halilović: HT Zagreb oteo imovinu države BiH
Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Safet Halilović izjavio je kako se mora spriječiti da državne tvrtke iz drugih zemalja kupuju najvrednije resurse što ih ima BiH, navodeći kao primjer tvrdnju da je HT Zagreb (T-HT) došao u posjed važnog dijela telekomunikacijskog sektora u toj državi "bez i jedne uložene marke".
"Ova privatizacija na entitetskoj razini a potom i sve ono što iz nje proizilazi, zapravo je jako problematična i pretvorila se u pljačkašku rasprodaju društvenih dobara BiH", kazao je Halilović u intervjuu što su ga u srijedu objavile sarajevske "Jutarnje novine".
Ovakvo stajalište, po njegovim riječima, razlogom je nedavnog sukoba u Vladi Federacije BiH kada su ministri iz Stranke za BiH (SBiH), čiji je Halilović predsjednik, zatražili izmjene entitetskog zakona o privatizaciji i reviziju do sada provedene privatizacije.
Taj prijedlog, pojasnio je Halilović, trebao bi ispraviti barem neke slabosti privatizacije kada se dešavalo da "preko nekih tvrtki u BiH neke državne tvrtke iz drugih zemalja bez i jedne marke dolaze do najvažnijih i najvrednijih resursa države BiH".
Na pitanje može li potvrditi kako se pritom misli na HT Zagreb, Halilović je kazao: "Da. Radi se o HT Zagreb koja je državna tvrtka".
Visoki bosanskohercegovački dužnosnik je dodao kako na taj način "oni realiziraju ratne ciljeve koje nisu mogli postići drugim sredstvima".
NetManager/Arezzo - Jugoistok Europe - prioritet grčke diplomacije
Grčka je jugoistoku Europe, odnosno području Balkana i Crnog mora, dala prioritet u svojoj vanjskoj politici, a to vrijedi i za grčku vladu i za grčko javno mišljenje, ističe se u analizi grčke politike talijanskog poslovnog internet portala NetManager.
"Balkan za Grčku predstavlja apsolutni prioritet za Grčku, koja si je priskrbila ulogu vođe u okviru regije koja je proživjela dramatične trenutke nakon raspada bivše Jugoslavije", navodi se u članku i napominje da Grčka u regiji već godinama igra utjecajnu diplomatsku i gospodarsku ulogu. Važnost koju jugoistočna Europa ima za Grčku može se raspoznati i kroz činjenicu da najugledniji grčki dnevnik "Kathimerini" ima posebnu rubriku posvećenu jugoistočnoj Europi, primjećuje NetManager.
NetManager podsjeća da je 2002. godine grčki parlament odobrio program partnerstva s balkanskim državama HIPERB (Grčki plan za gospodarsku obnovu Balkana) i da je na Balkanu Grčka angažirana i kroz Pakt za stabilnost jugoistočne Europe kojim je obuhvaćena i Hrvatska.
"Olimpijske igre su Grčkoj omogućile da napravi željeni kvalitativni skok. Sada Karamanlis koji se pokazao uspješnim u organizaciji Olimpijade, mora dokazati svoje sposobnosti u pogledu politike. Odlučujuće pitanje, pa i u gospodarskom smislu, bit će vanjska politika. Dobar posao diplomacije, sa ciljem prikazivanja pozitivne slike zemlje, mogao bi otkloniti dvojbe iznesene glede prikrivanja proračunskog manjka. Dobra akcija na diplomatskom polju pri EU-u moći će otkloniti i opasnost blokiranja europskih fondova koji su toliko pridonijeli pokretanju grčkog gospodarstva ovih posljednjih godina. Ministar vanjskih poslova pozvan je odigrati temeljnu ulogu kako bi Grčkoj zajamčio daljnje perspektive razvoja", zaključuje se u analizi NetManagera.