Il Piccolo/Trst - Hrvatska policija u pograničnom pojasu spriječila obračun dvojice Slovenaca
Svađa dvojice Slovenaca primorala je hrvatsku policiju da intervenira na slovenskoj strani granice i spriječi najgore, no sada se treba nadati u Ljubljani netko neće iz toga stvoriti novi incident, piše tršćanski Il Piccolo u vezi incidenta na području sela Mlina u kojem su pripadnici hrvatske i slovenske pogranične policije spriječili mogući fizički sukob dvojice Slovenaca radi neriješenih imovinskih pitanja.
Svađa između dvojice Slovenaca koja se dogodila u blizini graničnog prijelaza Požana riskirala je završiti na najgori način da nije intervenirala ophodnja hrvatske policije koja je nadzirala granicu, objašnjava list i ocjenjuje: "Povredom granice izbjeglo se najgore, nadajmo se da ga netko u Ljubljani neće iskoristiti kako bi iz toga stvorio tko zna koji po redu pogranični incident".
RDW/Koeln - Bond: Pitanje suvereniteta BiH se neće ni postavljati
Bostonska konferencija pod nazivom "Naučene lekcije iz balkanskog sukoba", održana prošlog vikenda, nije odgovorila na ključno pitanje hoće li se Daytonski sporazum mijenjati i kada, no zato se na skupu pojavilo puno novih pitanja, objavljuje Deutsche Welle.
Na konferenciji posvećenoj stanju u Bosni i Hercegovini sudjelovale su "sve same sive diplomatske eminencije, sada ili donedavno izravno uključene u profiliranje političkog, socijalnog, pa i gospodarskog okruženja u Bosni", poput američkog diplomata Donalda Haysa, zamjenika Visokog predstavnika u BiH-a, bivšeg veleposlanika SAD-a u Sarajevu Clifforda Bonda, sveučilišnog profesora Paula Williamsa, Brucea Hitchnera i gostiju iz Sarajeva, Prištine i Beograda Jakoba Fincija, Vetona Dugolija i Nataše Kandić, objavljuje DW.
Postaja primjećuje da su na skupu Amerikanci, kao "kumovi Daytonskog mirovnog sporazuma najpozvaniji da kritiziraju ono što su sami stvorili", iznijeli par važnih zapažanja, te da sve to navješćuje da se "daytonskoj Bosni" bliži kraj i da se pojavljuje "nova učinkovitija i u svakom slučaju više europska BiH".
Postaja prenosi da je Clifford Bond na bostonskom skupu izjavio da je Ured visokog predstavnika "već dostigao svoju kulminaciju i postaje neproduktivan za reformske procese, uključujući i 'retardirani osjećaj' za vlasništvo političkog procesa u BiH". Po Bondovim riječima, "BiH je i dalje nejaka država, iako se njeno trusno okruženje donekle smirilo jer nema više onih osjećaja u Beogradu i Zagrebu koji bi ugrožavali bosanski suverenitet i teritorijalno-državni integritet", prenosi DW.
Bond je naglasio da se neće povezivati rješavanje konačnog statusa Kosova, vjerojatno sljedeće godine kada će se slaviti i deseta obljetnica Daytona, s budućnošću Bosne jer, kako ističe, "otvaranje pitanja suverenosti BiH nije uopće opcija", prenosi njemačka postaja.
RFE/Prag - Srbi izbjegli iz Hrvatske u RS nezadovoljni prijedlogom zakona koji regulira njihov status
Prijedlog zakona o raseljenim osobama, povratnicima u Republiku Srpsku i izbjeglicama iz BiH koji se nalazi na dnevnom redu Narodne skupštine RS-a primljen je s velikom rezervom među izbjeglicama koji se nalaze u republici Srpskoj, a Udruga Srba protjeranih iz Hrvatske krajine usprotivila se donošenju zakona u predloženom obliku jer smatra da se njime ne regulira njihov status, odnosno status izbjeglica u BiH, prenosi Radio slobodna Europa.
Državni i predloženi entitetski zakon diskriminirajući su i nisu usklađeni s međunarodnim standardima te će, ako se zakon usvoji u predloženom obliku, sve izbjeglice postati azilanti, tvrdi predsjednik Udruge izbjeglih Srba iz Hrvatske, Krsto Žarković, prenosi postaja.
"Svi dobro znate što znači azilant. Azilant je osoba koja je dobrovoljno napustila jednu državu i došla u drugu državu, znači da smo mi dobrovoljno napustili prostor Republike Hrvatske i dobrovoljno došli na prostor BiH. Da bude još jasnije, takvim jednim priznanjem zanijekalo bi se etničko čišćenje prostora 'republike srpske krajine' i protjerivanje Srba iz Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1995", kaže Žarković za postaju.
"Zakonom državne zajednice i ovim zakonom koji pokušavaju provući kroz Skupštinu pokušavaju regulirati status izbjeglica iz BiH koji se nalaze na nakom drugom mjestu, a to je apsurdno i smiješno jer se zakonom BiH ne može regulirati status izbjeglica u Švedskoj", rekao je za postaju predsjednik Udruge Srba protjeranih iz Hrvatske Krsto Žarković.
Pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica u Vladi RS-a Drago Vuleta ne vidi razloge za zabrinutost izbjeglica iz Hrvatske jer se sada pitanje izbjeglica "rješava drugim zakonom, a to je zakonom o kretanju, boravku stranaca i azilu i tamo se jamči izbjeglički status svim izbjeglicama koje su u BiH, odnosno u RS-u, a njihovo se pitanje mora rješavati na državnoj razini", prenosi postaja.
Donošenjem zakona trebalo je samo doći do usklađivanja postojećeg entitetskog zakona iz 1999. godine s državnim zakonom koji je stupio na snagu u studenom 2003, a oba su entiteta imala zakonsku obavezu da u roku od 60 dana nakon stupanja na snagu državnog zakona usklade svoje zakone, objašnjava za postaju Vuleta i ističe da u deset mjeseci nisu uspjeli uskladili entitetski zakon.
BBC/London - Stvaranje srpskog lobija u Washingtonu i "uravnoteženiji" pristup Kosovu
Vijest o povlačenju rezolucije o neovisnosti Kosova iz Odbora američkog Kongresa za međunarodne odnose u Beogradu je dočekana s velikim zadovoljstvom, uz ocjenu da će se ubuduće, zahvaljujući i nedavno osnovanoj zastupničkoj skupini koja štiti interese Srba, moći računati na uravnoteženiji pristup pitanju Kosova, navodi postaja BBC u uvodu razgovora s Martinom Sletzingerom iz washingtonskog instituta Woodrow Wilson koji primjećuje da je problem srpskog lobija u Washingtonu u tome što do sada nije uspijevao "govoriti jednim glasom".
Sletzinger u razgovoru potvrđuje da je važno imati snažan lobi i dodaje kako je "problem srpskog lobbyja u tome što, za razliku od hrvatskog, albanskog, grčkog ili izraelskog, nikada nije govorio jednim glasom". "Srbi su se uvijek međusobno sukobljavali oko Tita, Miloševića, ili nekog drugog, i nikada se nisu mogli složiti ni oko najvažnijih pitanja. Ustrojavanje srpskog lobbyja svakako će pomoći, ali potpora ipak najviše ovisi o politici i potezima Beograda", kaže Martin Sletzinger.
"U tom je smislu poziv predsjednika SCG-a Tadića kosovskim Srbima da izađu na izbore značajan jer ide u susret željama Državnog tajništva. Bijela kuća i Državno tajništvo, a ne Kongres, vode glavnu riječ kako u rješavanju problema Kosova tako i unapređenju američko-srpskih odnosa", ocijenio je za postaju Martin Sletzinger.