Taj rad ustvari prilagođeno je poglavlje iz knjige "Mihovil Kombol (1883.-1955.), monografija", koju će nakladnik "Disput" iz Zagreba objaviti u povodu pedesete obljetnice smrti autora "Poviesti hrvatske književnosti do narodnog preporoda" (1945.).
Kombolova "Poviest", kako napominje Tomasović, epohalno je djelo hrvatske literarne historiografije, i nakon šezdeset godina od objavljivanja još je uvijek "nezanemariv priručnik".
Po Tomasovićevim riječima jedino se Vodnikova "Povijest hrvatske književnosti I.", (1913.), prvi znanstveno utemeljen i organiziran pregled književnosti onoga doba (od humanizma do potkraj XVIII. stoljeća), "može adekvatno domjeravati s Kombolovim".
Tomasović smatra kako je "Povijest južnoslavenske literature I-II.", (1864.-1865.) napisana na njemačkom, slovačkoga filologa Josefa Šafarika u pogledu "razdiobe hrvatske nacionalne pismene tradicije imala razmjerno dugotrajne negativne posljedice, jer su ga kao autoriteta slijedili i drugi, a korištena je u dekroatizaciji te tradicije".
"Sa Šafarikom je počela svojevrsna dražba književnosti na tlu Hrvatske tijekom koje je nekoliko njezinih stoljeća s najeuropskijim znamenom dobivalo razne 'titulare' ('ilirska', 'slovinska', 'dubrovačko-dalmatinska', 'primorska', 'slavonska', 'kajkavska', dapače 'srpska'), a to neznanstveno atribuiranje nije potpuno iščezlo ni do dana današnjega", napominje Tomasović.
Talijanski ugledni opći leksikon "Enciclopedia Zanichelli", koji od 1992. izlazi svake godine, bilježi neke hrvatske pisce, međutim, oni se do 19. stoljeća ne određuju kao hrvatski već dalmatinski. Marin Držić je po tom leksikonu "serbo-croato", Hektorović "dalmatinski književnik", Gundulić "pjesnik i književnik dalmatinski" i td. Za Marka Marulića stoji da je "dalmatinski humanist" i "otac hrvatske književnosti", pa ispada da Marulić nema svojih potomaka tri i pol stoljeća, primjećuje Tomasović.
"Forum", mjesečnik HAZU-a, za srpanj-rujan objavljuje in memoriam Ivanu Lackoviću Croati, donosi izbor iz svjetske književnosti, prozu i pjesme hrvatskih pjesnika, izbor pjesame norveških pjesnika Obstfeldera, Orvila, Haugea, Gilla i Borlia, osvrt "Totalitarizam u književnosti" Ivana Pederina te istraživanje Josipa Grbelje "Cenzura kazališnih djela u Hrvatskoj 1900.-1919."