Prijedlog su odobrila 334 zastupnika, 73 su bila protiv, a dva suzdržana.
Tekst još treba potvrditi Gornji dom parlamenta, što je uglavnom formalna procedura, te potpisati predsjednik Vladimir Putin. On bi ga nakon toga trebao poslati u New York UN-u, pokrovitelju sporazuma, nakon čega će ruska ratifikacija biti službena.
Sporazum će postati pravovaljan za tri mjeseca, s obzirom na 90-dnevni rok potreban za njegovu registraciju.
Ta će ratifikacija omogućiti stupanje na snagu Protokola iz Kyota, međunarodnog sporazuma o smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova koji je zaključen 1997. godine. Njegova je sudbina zapravo ovisila o Rusiji, budući da su ga Sjedinjene Države odbacile u ožujku 2001. godine.
To je iznimno važan međunarodni sporazum koji bi mogao pogoditi gospodarstva na Zapadu i postupno promijeniti način života njegovih stanovnika.
Smanjeno ispuštanje stakleničkih plinova koje je predviđeno prema Protokolu iz Kyota, "utjecat će na sektore energije i prijevoza", rekao je za AFP bivši izvršni tajnik UN-a zadužen za to pitanje Michael Zammit Cutajar.
Sporazum traži od 38 zemalja Zapada i istočne Europe da do 2012. za 5,2 posto u odnosu na razinu iz 1990. smanje količine ispuštenog ugljičnog dioksida i još pet vrsta plinova koji zagrijavaju planet. Ustvari, zemlje potpisnice imat će lakšu zadaću nego se to čini, jer će, ukoliko ocijene da će smanjenje ispuštenih količina stakleničkih plinova za njih biti preskupo, moći otkupiti kvotu od zemalja koje su u boljem položaju.
Najveći bi prodavači mogle biti bivše komunističke europske zemlje, napose Rusija, koje su nakon zatvaranja svojih tvornica u 1990-im u velikoj prednosti što se tiče njihovih obveza prema Kyotu.
Greenpeace je u priopćenju u petak istaknuo da je rusko odobrenje Protokola iz Kyota "povijesni trenutak" i predložio da se večeras u to ime "popije votka", dodavši da je to ujedno i "velik poraz za američkog predsjednika (Georgea W.) Busha i njegove čuvare američke naftne industrije".