ZAGREB
Hrvatska želi sporno pitanje morske granice sa Slovenijom riješiti međunarodnom arbitražom, ali to ne može učiniti samostalno, već to mora dobrovoljno prihvatiti i druga strana, rekao je u srijedu u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
Odgovarajući na novinarska pitanja nakon predavanja studentima Pravnog fakulteta na temu "Hrvatska i UN", Žužul je rekao kako su razgovori o arbitraži stvar bilateralnih odnosa i da će EU pozdraviti svaki dogovor ostvaren prijateljskim načinima.
Hrvatski ministar je, na pitanje postoji li mogućnost da Slovenija nikad ne pristane arbitražom riješiti problem Savudrijske vale/Piranskog zaljeva, kazao da smatra da takva mogućnost postoji samo teoretski.
MADRID
Španjolska je spremna svojim iskustvima pomoći Hrvatskoj u pregovorima s Europskom unijom, istaknuto je tijekom razgovora koje je hrvatska ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović u Madridu vodila sa španjolskim dužnosnicima.
Tijekom jednodnevnog posjeta Madridu, Grabar-Kitarović je razgovarala s predsjednikom španjolskog parlamenta Manuelom Marinom Gonzalesom, koji je bio pregovorač tijekom pregovorao o ulasku Španjolske u EU, i državnim tajnikom za europske poslove Albertom Navarrom.
"Španjolska podrška Hrvatskoj bit će od velike važnosti za ulazak naše zemlje u Europsku uniju, posebice u području korištenja pretpristupne pomoći u čemu je Španjolska bila vrlo uspješna", kazala je u telefonskom razgovoru za Hinu ministrica europskih integracija.
ZAGREB
Dužnosnici hrvatske Vlade i vlade njemačke pokrajine Baden-Wuerttemberga potpisali su u srijedu izjavu o intenziviranju suradnje, u sklopu posjeta Zagrebu izaslanstva jedne najrazvijenijih njemačkih saveznih država.
Hrvatski premijer Ivo Sanader i predsjednik vlade Baden-Wuerttemberga Erwin Teufel u izjavi se zalažu za osnivanje Mješovite komisije koja bi koordinirala suradnju na različitim područjima i usklađivala konkretne projekte.
Pokrajina Baden-Wuerttemberg nalazi se na jugozapadu Njemačke i ima oko 11 milijuna stanovnika. Poznata je po velikim tvrtkama, poput Daimler Chryslera, ali i nizu uspješnih malih i srednjih tvrtki.
Teufel se ranije sastao s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i odao priznanje Hrvatskoj na svemu što je ostvarila nakon osamostaljenja i rata.
ZAGREB
Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul primio je u srijedu u Ministarstvu vanjskih poslova u oproštajni posjet veleposlanika Francuske Republike u Republici Hrvatskoj Francisa Bellangera.
Kako je priopćeno, ministar Žužul je u razgovoru s francuskim veleposlanikom ocijenio hrvatsko-francuske odnose vrlo dobrima. Ukazao je na dobru bilateralnu suradnju i istaknuo važnost francuske potpore u ostvarivanju ključnih hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva - članstva u Europskoj uniji i NATO-u. Ministar Žužul zahvalio je veleposlaniku Bellangeru na njegovom osobnom doprinosu u razvijanju prijateljskih odnosa Hrvatske i Francuske.
Potvrdivši kako su odnosi dviju zemalja vrlo dobri, veleposlanik Bellanger je rekao da će Francuska i nadalje pružati potporu Hrvatskoj u procesu njene integracije u euroatlantske institucije.
BEOGRAD
Bugarski ministar vanjskih poslova Solomon Passy koji je i predsjedajući OESS-a, izrazio je u srijedu u Beogradu, u razgovorima s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i premijerom Vojislavom Koštunicom spremnost svoje zemlje da pomogne Srbiji i Crnoj Gori na njezinu putu ka euroatlanskim integracijama, te istaknuo da OESS podržava teritorijalni integritet Srbije i Crne Gore.
"Razumijemo legitimne razloge zabrinutosti Srba na Kosovu za njihovu sigurnost tijekom skorašnjih parlamentarnih izbora i želim ih uvjeriti da će UNMIK, KFOR i OESS učiniti sve da im osiguraju sigurnost na dan izbora", kazao je ministar Passy novinarima nakon susreta s predsjednikom Tadićem, dodajući da je u Prištini, koju je posjetio prije Beograda, apelirao na Srbe da izađu na izbore 23. listopada.
BEOGRAD
Srbija neće moći koristiti sredstva novog američkog Fonda za pomoć, jer su dužnosnici SAD-a nezadovoljni radom Vlade Srbije na ispunjenju međunarodnih obveza, odnosno neispunjavanjem suradnje s međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, izjavio je u srijedu američki veleposlanik u Beogradu Michael Polt.
"Fond će distribuirati pet milijardi dolara za pomoć zemljama koje pokažu jasnu posvećenost dobroj upravi i reformi, i Srbija je mogla imati koristi od toga, ali sada to nije moguće", kazao je američki veleposlanik na poslovnom ručku koji je u beogradskom hotelu "Hayat" organizirala Američka gospodarska komora u Srbiji i Crnoj Gori.
Srbija je, kazao je veleposlanik Polt, ove godine već izgubila više od 20 milijardi američkih dolara pomoći jer američki državni tajnik Colin Powell nije mogao potvrditi da Srbija ispunjava svoje obveze prema Haškom sudu.
DEN HAAG
Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown i glavna haška tužiteljica Carla del Ponte pozvali su u srijedu BiH da do siječnja 2005. bude spremna započeti sa suđenjima ratnim zločincima, priopćio je Haški sud (ICTY).
Na sastanku u Den Haagu, Ashdown i Del Ponte razmotrili su napredak koji je ostvaren dosad u uspostavi posebnih odjela za ratne zločine pri Sudu BiH i Tužiteljstvu BiH, navodi se u priopćenju.
Ashdown i Del Ponte poručili su također da kompromisi o dugoročnoj predanosti vladavini prava u BiH nisu mogući.
"Neovisna i efikasna suđenja na Sudu BiH ključni su element reformi vladavine prava u BiH", rekao je Ashdown, a prenosi se u priopćenju.
"BiH je odlučila osigurati efikasno procesuiranje ratnih zločina putem domaćeg pravosudnog sustava - neuspjeh u tom pogledu bio bi vrlo negativan signal", ocijenila je Carla del Ponte.
MOSTAR
Policijska misija Europske unije u BiH pozdravila je prvu akciju Agencije za informacije i zaštitu (SIPA) u kojoj je uhićen osumnjičenik za ratne zločine i najavila da će se ubuduće usredotočiti na pružanje pomoći toj novoutemeljenoj sigurnosnoj agenciji u borbi protiv organiziranog kriminala i uhićenju osoba osumnjičenih za ratne zločine u BiH.
Nedavno su sudske vlasti u BiH objavile da je u BiH oko 10.000 osoba osumnjičeno za ratne zločine, a u utorak su pripadnici SIPA-e uz pomoć SFOR-a u Bileći, u istočnoj Hercegovini, uhitili bosanskog Srbina Neđu Samardžića osumnjičenog za ratne zločine. To je prvi puta da su pripadnici SIPA-e uhitili nekog od osumnjičenika za ratne zločine u BiH.
"Nakon prvog uhićenja osumnjičenika za ratne zločine što su ga obavili pripadnici SIPA-e sada se vidi da ta Agencija preuzima svoju važnu ulogu i od nje možemo očekivati nove aktivnosti", rekla je u srijedu na konferenciji za novinare u Mostaru glasnogovornica Policijske misije EU u BiH Kirsten Haupt.
BRUXELLES
Europska komisija predložila je u srijedu, u sklopu paketa novih mjera za borbu protiv terorizma, osnivanje europskog sustava za uzbunjivanje ARGUS, središnjeg Kriznog centra, te posebnog programa za zaštitu ključne infrastrukture, priopćila je Komisija u Bruxellesu.
Novi paket mjera, koje imaju za cilj poboljšanje prevencije, pripravnosti i sposobnosti odgovora na moguće terorističke napade, šefovi država ili vlada EU-a razmotrit će na summitu 17. prosinca u Bruxellesu.
Novi sustav za uzbunjivanje (ARGUS), koji bi trebao biti osnovan unutar same Europske komisije, povezivao bi sve specijalizirane sustave za izvanredne situacije koje zahtijevaju odgovor na europskoj razini.
BERLIN
Nakon gotovo jednotjedne obustave rada zbog najave tvrtke General Motors o otpuštanju 12 000 radnika, djelatnici pogona Opela u Bochumu u srijedu su nastavili s radom. Radnici Opela odlučili su velikom većinom, tajnim glasovanjem, nastaviti proizvodnju uz istodobne pregovore s upravom General Motorsa u čijem se sastavu nalazi Opel.
Radnici Opela u Bochumu prekinuli su prošli Četvrtak rad nakon što je uprava GM-a objavila da će samo u Njemačkoj otpustiti 12.000 radnika a da bi pogon u Bochumu mogao čak biti i zatvoren. U Bochumu se proizvode modeli Astra Caravan i Zafira ali i mnogi dijelovi za ostale modele. Zbog obustave proizvodnje u Bochumu na prekid rada uslijed nedostatka dijelova bili su prisiljeni i Opelovi pogoni u njemačkom Ruesselsheimu te u Belgiji i Velikoj Britaniji.
SKOPJE
Ubojstvo makedonskih građana u Iraku ne dovodi u pitanje sudjelovanje Makedonije u međunarodnoj antiterorističkoj koaliciji, niti aktivnosti makedonskih vojnika u Iraku, izjavila je u srijedu
ministrica vanjskih poslova Makedonije Ilinka Mitreva.
Ona je, na konferenciji za novinstvo u Skopju, odbacila pisanje nekih medija po kojima su makedonske vlasti dobile neke zahtjeve otmičara pogubljenih Makedonaca.
Neki mediji su također komentirali da bi pogubljenje Makedonaca mogao biti odgovor otmičara na posjet američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda Skoplju prije deset dana kad je predao odličja makedonskim vojnicima za uspješno sudjelovanje u antiterorističkoj koaliciji. Makedonija u Iraku ima postrojbu od 32 vojnika i prema priopćenju Ministarstva obrane svi su na sigurnom.
RIM
Radikalno lijeva teroristička organizacija Nove Crvene brigade planirala je atentate na vodeće ličnosti talijanskog političkog i gospodarskog života, a na popisu nađenom u osobnim računalima terorista nalaze se i imena talijanskog predsjednika Carla Azeglia Ciampija i premijera Silvija Berlusconi, piše u srijedu talijanski tisak pozivajući se na otkrića istrage koja se vodi protiv 17 pripadnika te terorističke organizacije.
Talijanski istražitelji su provjerom osobnih računala Maria Galesija, Roberta Morandija i Cinzije Banelli, uhićene pripadnice terorističke organizacije koja se pokajala i odlučila surađivati s pravosudnim organima, utvrdili da su pripadnici Novih Crvenih brigada u razdoblju od 2000. godine do 2002. godine sastavili dugi popis istaknutih ličnosti talijanskog javnog života. Podaci pohranjeni u računalima pokazuju da su teroristi pratili te ličnosti, kao i da su možda vodili i "istrage" o mogućnosti izvršenja atentata na Carla Azeglia Ciampija, Silvija Berlusconija i druge talijanske političare.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush uspio je u četiri godine svog mandata udvostručiti potporu među američkim crncima, premda njegov demokratski izazivač John Kerry i dalje uživa podršku većine pripadnika ove važne skupine birača.
Prema istraživanju javnog mnijenja instituta Joint Center for Economic and Political Studies koje se bavi Afroamerikancima, 18 posto američkih crnaca bi glasovalo za Busha za razliku od 9 posto potpore zabilježene prije izbore 2000.
Za Kerryja se opredijelilo 69 posto ispitanika što je za 5 posto manje potpore crnaca nego što je imao demokratski predsjednički kandidat Al Gore u predizbornoj anketi 2000.
Porast potpore Bushu pripisuje se jačanju podrške među konzervativnim kršćanima koji se kao i Bush protive istospolnim brakovima i pobačaju i pozitivno gledaju na njegovo stalno pozivanje na vjeru.
MAUTHAUSEN
Izrael je u srijedu napravio simboličan korak u odnosima s Austrijom kada je izraelski predsjednik Moshe Katsav koji je u posjetu Austriji, posjetio bivši nacistički koncentracijski logor u Mauthausenu gdje je položio vijenac u znak sjećanja na žrtve holokausta u toj zemlji, izvijestili su službeni izvori.
Predsjednik austrijske Židovske zajednice, Ariel Muzicant izjavio je kako je Katsavov posjet toj zemlji "korak prema normalizaciji" austrijsko-izraelskih odnosa, a austrijski predsjednik Heinz Fischer Katsavov je posjet nazvao "vrlo, vrlo značajnim". "Koncentracijski logor Mauthausen vrlo je snažan simbol" i podsjetnik na jedno žalosno razdoblje, rekao je Fischer.
KABUL
Aktualni afganistanski predsjednik Hamid Karzai nalazi se u vodstvu u odnosu na preostale kandidate na predsjedničkim izborima održanima 9. listopada, objavili su službeni izvori u srijedu, nakon što je prebrojano 47,7 posto glasova.
Karzai, pripadnik etnički najbrojnijeg naroda u Afganistanu Paštuna, prema posljednjim je podacima dobio 61,4 posto glasova. Drugi je njegov bivši ministar obrazovanja, Tadžik Yunus Qanooni, sa 16,7 posto glasova, a 7,9 posto dobio je uzbečki ratni vođa Abdul Rashid Dostam.
Karzai vodi u 21 od 34 afganistanske pokrajine, a prednost ima i u najnaseljenijim pokrajinama Heratu, Kandaharu i Kabulu.
PRIŠTINA
Unatoč pozivima na sudjelovanje u parlamentarnim izborima koje su Srbima na Kosovu uputili predstavnici međunarodne zajednice i kosovskih institucija kao i predsjednik Srbije Boris Tadić , antiizborni stožer nastavlja s manifestacijama protiv izlaska Srba na izbore koji će se održati 23. listopada.
U sjevernom dijelu Mitrovice u srijedu je gotovo dvije tisuće ljudi prosvjedovalo protiv izbora i pozivalo Srbe da u njima ne sudjeluju.
Ponovno su se čule kritike na račun srbijanskog predsjednika Tadića jer, kako je rečeno, pozivom na izbore "razbija srpsko jedinstvo". Sudionici prosvjeda zahtijevali su autonomiju u mjestima gdje žive Srbi kao i to da plan vlade Srbije bude osnova za rješavanje problema na Kosovu. Sličan prosvjedni skup održan je u utorak u Gračanici nedaleko od Prištine.
LONDON
Britanski premijer Tony Blair u srijedu je predvidio porast nasilja u Iraku pred izbore planirane u siječnju, ali je istodobno rekao i da još nije donio odluku da li će ispuniti američki zahtjev i prerasporediti britanske postrojbe u Iraku, javljaju agencije.
"Pred nama je razdoblje povećanih aktivnosti u Iraku. To nema nikakve veze s američkim izborima, ali je u cijelosti povezano s iračkim izborima u siječnju", rekao je Blair u britanskom parlamentu odgovarajući na optužbe vođe oporbe Michaela Howarda da je pristao pomoći Amerikancima na zahtjev predsjednika Georga W. Busha, manje od dva tjedna pred američke izbore na kojima će pitanje Iraka biti od ključne važnosti.
LONDON
Primanje Turske u EU bit će "gotovo 'Dan D' u ratu protiv terorizma", izjavio je u srijedu za radio BBC njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer.
"Europeizacija znači modernizaciju, a modernizacija jedne islamske zemlje u sklopu zajedničkih europskih vrijednosti mogao bi predstavljati 'Dan D' u ratu protiv terorizma", izjavio je šef njemačke diplomacije, aludirajući da bi primanje Turske u EU moglo imati značaj savezničkog iskrcavanja u Normandiji u lipnju 1944.
"To će biti najveći poraz svih totalitarnih ideja i terorizma", rekao je Fischer u intervjuu za britansku radio i tv-mrežu. No, "Turska nije zemlja srednje veličine" i bit će "veliko pitanje hoće li Europa biti u stanju nositi se s primanjem jedne takve zemlje članice", rekao je Fischer.