SARAJEVO
Povjerenstvo Vlade Republike Srpske koje je dobilo zadaću istražiti zbivanja u Srebrenici u srpnju 1995. godine utvrdilo je kako je na tom području tijekom napada srpkih snaga nestala 8.731 osoba, piše u subotu sarajevsko "Oslobođenje". Povjerenstvo utemeljeno na osnovu odluke Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine kojemu su tužbu protiv vlasti srpskog entiteta podnijele obitelji nestalih srebreničkih Bošnjaka tražeći informaciju o njihovoj sudbini, imalo je rok do 15. listopada dovršiti cjelokupno izvješće. Predsjednik povjerenstva Milan Bogdanić potvrdio je da je posao završen i da je dokument koji sadrži podatke o nestalima proslijeđen vladi na razmatranje, no nije želio reći o kolikoj se brojci radi. Jedino je bošnjački član povjerenstva Smail Čekić ranije izjavio kako je riječ o "više od sedam tisuća" imena. On je pojasnio da je rječ o vrlo preciznim podacima jer postoje precizna imena žrtava, matični brojevi i opis okolnosti i mjesta nestanka. Prema navodima "Oslobođenja", utvrđeno je da je u razdoblju od 10. do 19. srpnja 1995. godine na području Srebrenice koja je tada bila pod formalnom zaštitom Ujedinjenih naroda nestalo 7.793 osoba. Nakon 19. srpnja kada je završena okupacija Srebrenice nestalo je još 938 osoba. Vlada Republike Srpske uskoro bi se trebala očitovati o izvješću o Srebrenici a nakon toga ga proslijediti Komisiji za ljudska prava Ustavnog suda BiH koji će donijeti konačnu odluku o njegovoj prihvatljivosti.
LJUBLJANA
Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji u interesu je Slovenije i ona to zna, rekao je u subotu novi američki veleposlanik u Ljubljani Thomas Bolling Robertson, ali je odbio komentirati izjavu slovenske vlade o uskraćivanju bezuvjetne potpore Hrvatskoj. Na pitanje kako u svjetlu važne uloge Slovenije na zapadnom Balkanu vidi odluku slovenske vlade da povuče apsolutnu potporu hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU, Robertson je u razgovoru za ljubljanski list "Dnevnik" od subote izjavio da to pitanje ne želi komentirati. "To je zapravo bilateralno pitanje između Slovenije i Hrvatske, zapleteno je i teško. Neću ga komentirati. Znam da je u tome što se dogodilo mnogo prikrivenih emocija. Mislim da je slovenska vlada u međuvremenu jasno kazala da će i dalje djelovati s Hrvatskom i drugim državama u regiji kako bi one došle u Europu", rekao je Robertson. "Naglasio bih da je opći strateški cilj slovenske vlade da najprije Hrvatska, a onda i još neke druge balkanske države uđu u EU i NATO", rekao je Robertson i dodao da je hrvatsko članstvo u tim organizacijama i u interesu Slovenije.
SARAJEVO
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zaključila je da su ponude HT-a Zagreb (T-HT) i austrijskog Mobilkoma za ulazak na tržište mobilne telefonije u BiH podjednako neprihvatljive, potvrdio je federalni premijer Ahmet Hadžipašić. U izjavi koju je u subotu prenio sarajevski "Dnevni avaz", Hadžipašić je rekao da su ovog tjedna razmatrani memorandumi o razumijevanju koje su dostavile ove dvije tvrtke pri čemu je zaključeno da ni T-HT ni Mobilkom u svojim ponudama nisu uzeli u obzir interese države BiH. "Koncept (T-HT-a i Mobilkoma) nije bio ispravan jer se pošlo od pretpostavke da je potrebna pomoć HT-u Mostar koji je vlasnik treće GSM licence, a ne Eronetu", pojasnio je Hadžipašić, dodavši da su obje ponude za investiranje odnosno izmjene vlasničke strukture unutar HT-a Mostar odbačene. Ponuda T-HT-a temeljila se na prijenosu većinskog vlasničkog udjela kojega ta tvrtka ima u Eronetu na HT Mostar dok je Mobilkom nudio otkup većinskog paketa dionica u Eronetu uz financijsku potporu HT-u Mostar kako bi mogao obavljati ulogu GSM operatora. Razvitak treće GSM mreže u BiH zakompliciran je činjenicom da je licencu dobio HT Mostar dok infrastrukturu posjeduje Eronet koji je ostao bez dozvole.
RIM
Nominirani talijanski predstavnik u sastavu nove Europske komisije Rocco Buttiglione, koji se već našao pod lavinom kritika zbog ocjene da je homoseksualnost grijeh, izjavio je u subotu da samohrane majke "nisu jako dobre majke". "Djeca koja nemaju oca nisu djeca jako dobrih majki", izjavio je Buttiglione na jednoj konferenciji u Italiji. Nema nikakvih sumnji, ocijenjuju agencije, da će ovaj komentar dodatno ugroziti Buttiglioneove izglede da ga se potvrdi europskim povjerenikom. Buttiglione, naime, u ponedjeljak nije prošao na saslušanju pred Odborom za ljudska prava Europskog parlamenta upravo zbog izjava da je homoseksualnost grijeh i da brak postoji kako bi žene rađale, a muškarci ih štitili. Bilo je to prvi puta da je neki odbor Europskog parlamenta glasao protiv nominiranog povjerenika.
TEHERAN
Iran će odbaciti svaki prijedlog Europske unije o potpunom prestanku njegova programa obogaćivanja urana, ali je spreman ponuditi nove "mjere povjerenja" i produljiiti suspenziju procesa obogaćivanja, izjavio je u subotu iranski dužnosnik Hosein Musavian. "Smatrat ćemo pozitivnim svaki europski prijedlog koji Iranu priznaje pravo na ovladavanje nuklearnom tehnologijom u civilne svrhe, sukladno Sporazumu o neširenju nuklearnog naoružanja (TNP)", izjavio je za Musavian, vodtelj odbora za vanjske poslove iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost i član pregovaračke skupine Irana o nuklearnom pitanju. "No Iran nije spreman prihvatiti prestanak procesa obogaćivanja urana. Moja zemlja će odbaciti svaki prijedlog koji bi predviđao prestanak tog ciklusa", dodao je. Prema njegovim riječima, Iran od Međunarodne agencije za atomsku energiju očekuje da mu u sklopu TNP-a prizna zakonito pravo na ovladavanje nukleranom tehnologijom u civilne svrhe. U tom bi slučaju Iran bio spreman "razmotriti produljenje suspenzije procesa obogaćivanja urana" i raspraviti o novim inicijativama koje bi na dugi rok zajamčile da on nikad neće biti iskorišten u vojne svrhe", rekao je Musavian.
DŽAKARTA
Indonezijski vjerski vođa Abu Bakar Bašir službeno je optužen za napade na Baliju u kojima je u listopadu 2002. u eksplozijama podmetnutih bombi poginulo 202 ljudi, izjavio je u subotu jedan od tužitelja državnog tužiteljstva. "Napadi na Baliju jedna su od točaka optužnice protiv Bašira i bit će mu suđeno prema članku 187 Kaznenog zakona", izjavio je tužitelj Kuntadi. Taj članak zakona odnosi se na sudjelovanje u "zavjeri" koja za posljedicu ima oduzimanje ili dovođenje u opasnost života i predviđa kaznu do 20 godina zatvora. U petak je ured državnog tužitelja priopćio da je Bašira optužio i za bombaški napad na hotel Marriott u Džakarti u kojem je 5. kolovoza pršle godine poginulo 12 ljudi. Suđenje Baširu, kojega se tereti da je bio vođa Džama Islamije, regionalnog ogranka terorističke mreže al-Qaide, moglo bi početi za dva tjedna.
LONDON
Dio britanskih vojnika mogao bi biti premješten u Bagdad kako bi u gradu privremeno zamijenili Amerikance koje se bore protiv iračkih pobunjenika u Falluji, objavio je u subotu BBC. Eventualni razmještaj u glavnom iračkom gradu bila bi prva operacija britanskih vojnika izvan relativno mirne zone oko Basre na jugu Iraka. BBC javlja da bi u premještaj bilo uključeno maksimalno 650 vojnika, a rotacija ne bi trajala duže od nekoliko tjedana. Britansko ministarstvo obrane objavilo da o odluka o tome još nije donijeta. U Bagdadu je tijekom noći na subotu zabilježeno nekoliko eksplozija u kojima je jedan čovjek ubijen, a petero ih je ranjeno. Žrtve su pale u eksploziji granate u dvorištu bolnice Ibn al-Bitar u centru grada. Samo je materijalna šteta zabilježena u manjim napadima na pet kršćanskih crkava i hotel Mansur Melia.