ZAGREB - Hrvati imaju obavezu i odgovornost pronaći odbjeglog generala Antu Gotovinu i Hrvatska će imati dobru budućnost samo ako riješi ovaj problem, izjavio je britanski ministar za Europu Denis MacShane u razgovoru za emisiju "Otvoreno" HTV-a u srijedu navečer. "Britanija ulaže velike napore kako bi Hrvatska počela pregovore s EU, ali mi ne poznajemo hrvatski jezik, sela i planine, ne poznajemo prijatelje Ante Gotovine, ne znamo njegovu mrežu. To Hrvati moraju učiniti, njihova je odgovornost da ga nađu", rekao je MacShane. "Da sam ja Ante Gotovina rekao bih 'Oslobodite moju zemlju ovoga tereta, ne uspoređujte me s Karadžićem i Mladićem' i predao bih se Sudu", dodao je MacShane. Britanski je ministar ponovio ocjenu glavne haške tužiteljice da je Gotovina ovoga ljeta bio u Brelima i izrazio razočaranje što ga nitko od vlasti, ali ni među običnim ljudima nije prijavio. "Moj je zahtjev - zapalimo svijeće u Hrvatskoj i Engleskoj i molimo se da Gotovina i obitelj, i svi oni koji ga skrivaju, uvide da će Hrvatska imati dobru budućnost samo ako riješi ovaj problem", rekao je MacShane. Prije nego što je u emisiji emitirana izjava Denisa MacShanea, o posljednjem izvješću Carle del Ponte govorili su ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, predsjednik HSP-a Anto Đapić i predsjednica HNS-a Vesna Pusić. "Potpuno je pogrešna percepcija stvorena u javnosti da je Hrvatska stavljena pred zid - ili Gotovina u Haagu ili Hrvatske nema u EU. To naprosto nije točno", naglasio je Žužul. "Nema EU nikakve drugačije mjere za Hrvatsku prema ostalim zemljama. Traži se da Hrvatska poštuje kopenhaške kriterije i po tome će se vrednovati", dodao je šef hrvatske diplomacije. "Hrvatska suradnja s Haškim sudom nikada nije bila bolja nego u ovih 10 mjeseci. Slučaj Gotovina je jedino otvoreno pitanje. Mi smo se obvezali Carli del Ponte da ćemo činiti sve što je u našoj moći da riješimo to pitanje. Mi to i činimo i tako ćemo nastaviti i dalje. Njezin je povećani pritisak na Hrvatsku rezultat činjenice da Tužiteljstvo i Sud prema odluci UN-a moraju svoj rad privoditi kraju", rekla je Škare Ožbolt i još jednom ponovila da Gotovina ovoga ljeta definitivno nije bio u Brelima.
ZAGREB - Haški sud u srijedu je odborio zahtjev branitelja generala Ivana Čermaka i Mladena Markača za podnošenje izvanredne žalbe na odluku kojom im je u rujnu drugi put odbijen zahtjev za privremeno puštanje iz pritvora. "Obaviješteni smo da nam je odobren zahtjev za podnošenje tzv. interlokutorne žalbe", potvrdio je u telefonskom razgovoru za Hinu Markačev odvjetnik Miroslav Šeparović. Posebno tročlano žalbeno vijeće, pod predsjedanjem suca Fausta Pocara, zahtjev je odborilo uz obrazloženje da je moguće da je odluka raspravnog vijeća bila pogrešna, jer, među ostalim, nisu prihvaćena jamstva hrvatske Vlade, jednaka onima koja su prihvaćena kod odluke o puštanju na slobodu šestorice Hrvata iz BiH, a zanemarena je i suglasnost tužiteljstva za privremeno oslobađanje Čermaka i Markača, rekao je Šeparović. Braniteljima je dan rok od deset dana za podnošenje žalbe, no oni će to učiniti kroz dva do tri dana, najvjerojatnije idući ponedjeljak, dodao je Šeparović. Kada je riječ o žalbenoj osnovi, ona će po Šeparoviću biti proširena i na zdravstveno stanje generala Markača, na koje su branitelji upozorili na statusnoj konferenciji na Haškom sudu, kada su zatražili da generala pregledaju njegovi hrvatski liječnici, kako bi pomogli u određivanju njegove terapije i liječenja.
ZAGREB - Damir Travica, optužen da je tijekom rata u Hrvatskoj sudjelovao u paležu kuća i ubojstvu obitelji hrvatske nacionalnosti u Erveniku, uložio je žalbu Vrhovnom sudu u Velikoj Britaniji kako bi izbjegao izručenje Hrvatskoj, javlja agencija PA News, a prenosi edinburški list The Scotsman. Damir Travica trenutno se nalazi u londonskom zatvoru Brixton, a hrvatske su vlasti uputile Velikoj Britaniji zahtjev za njegovo izručenje jer je optužen da je bio pripadnik srpske paravojne skupine koja je u siječnju 1992. ušla u selo Ervenik i palila kuće u pokušaju srpskih snaga i JNA da istjeraju Hrvate iz tog područja, navodi agencija. U napadu su ubijeni Drago Čengić, njegova supruga i dva sina. Sud u Hrvatskoj je 1993. godine Travicu u odsutnosti osudio na 15 godina zatvora, a hrvatska je Vlada pristala ponoviti suđenje ako se Travica vrati u Hrvatsku, navodi se u izvješću. Travica od listopada 2003. godine čeka izručenje, a u Velikoj Britaniji je uhićen u studenom 2002. godine. U Veliku je Britaniju ušao oko 1995. godine koristeći se krivotvorenom putovnicom. Travičin odvjetnik Julian Knowles dvojici sudaca Vrhovnog suda je rekao da Travica nije imao pošteno suđenje radi neprijateljstva i rasističkog stava spram Srba koje je postojalo na području gdje mu se sudilo. Mnogi svjedoci Srbi, uključujući i ključnog svjedoka kojeg je Travica želio pozvati, istjerani su iz tog područja a on nije znao gdje se nalaze ili su bili previše uplašeni da bi se vratili, tvrdi Travičin odvjetnik Knowles.
WASHINGTON - Lokalni sudovi u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj gori te Bosni i Hercegovini nepripremljeni su za suđenja za ratne zločine jer pate od nacionalne pristranosti, loše pripreme slučajeva i neizvjesnosti oko progona za zapovjednu odgovornost, priopćila je u srijedu američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW). Podsjećajući da Haški sud do kraja 2004. treba završiti sve istrage, HRW kaže da za mnoge ratne zločine preostaje suđenje na sudovima u zemljama bivše Jugoslavije, koji su "u pravilu loše pripravljeni za bavljenje njima". "Dobro je što su u ove tri zemlje uspostavljena specijalizirana sudska vijeća za ratne zločine, ali će još uvijek biti na stotine slučajeva u Hrvatskoj i Bosni koje će trebati suditi obični lokalni sudovi", rekao je, prema priopćenju, Richard Dicker, direktor programa za međunarodnu pravdu HRW-a.
WASHINGTON - Nacionalna federacija američkih Hrvata (NFCA) pomogla je da u nedavnu rezoluciju Pododbora za Europu američkog Kongresa o Srbiji i Crnoj Gori uđe i preporuka o potrebi bolje zaštite nacionalnih manjina u Vojvodini. Pododbor za Europu Odbora za međunarodne odnose Zastupničkog doma američkog Kongresa usvojio je 5. listopada rezoluciju u kojoj pohvaljuje narod Srbije za provedbu demokratskih predsjedničkih i općinskih izbora i pozvao predsjednika Borisa Tadića da nastavi demokratske reforme, suradnju s Haškim sudom i regionalnu suradnju. NFCA je u srijedu priopćio da je pomogao izmjene rezolucije u koju je ušla i preporuka da bi vlada Srbije mogla poduzeti dodatne mjere za zaštitu prava manjina u Vojvodini.
BRUXELLES - Visoki predstavnik EU-a Javier Solana izložio je u srijedu novi plan od četiri točke namjenjen ubrzavanju bliskoistočnih mirovnih pregovora, nudeći novu pomoć Palestincima i upozoravajući Izrael da bi mogao ostati bez pomoći ako ne bude surađivao. EU je članica bliskoistočnog kvarteta, zajedno sa SAD-om, Rusijom i UN-om, koji želi unaprijediti mirovni proces između Izraela i Palestinaca. Solana je izrazio svoju frustraciju zbog nedostatka napretka. "Unija ima razrađen smjer", rekao je u Europskom parlamentu i dodao da je njegov plan u skladu s mirovnim "smjernicama" Kvarteta te izrazio nadu da će ga čelnici EU-a odobriti na summitu u ožujku. Četiri točke koje je objavio Solana su pitanje sigurnosti na palestinskim područjima, politička i ekonomska reforma u njima i pružanje pomoći za palestinske izbore.
GAZA - U izraelskim zračnim napadima na pojas Gaze poginula su tri pripadnika organizacije Hamas, nakon što je ta islamistička skupina u srijedu ponovila svoju prijetnju da će, unatoč vojnim akcijama kojima ih se namjerava spriječiti, nastaviti raketirati Izraelce. Pripadnici Hamasa ubijeni su u tri odvojena napada u srijedu kasno navečer u izbjegličkim kampovima na sjevernom dijelu pojasa Gaze. Na tom području Izraelci s više od 200 tenkova i oklopnih vozila tragaju za militantima koji ispaljuju rakete na izraelske gradove. Izrael je akciju započeo nakon što je u raketiranju grada Sderota, krajem rujna, poginulo dvoje djece. Tijekom 16-dnevnog napada, koji je jedan od najvećih na pojas Gaze u četverogodišnjem sukobu, poginulo je 98 Palestinaca. Među poginulima su bila 54 militanta, dok se za ostale, prema palestinskim liječničkim izvorima, vjeruje da su bili civili. Poginula su i tri izraelska radnike te jedan Tajlanđanin.
RIM - Reforma Vijeća sigurnosti UN-a, problem ilegalnih imigracija i Irak bili su među temama bilateralnog summita u srijedu u Rimu između njemačkog kancelara Gerharda Schroedera i talijanskog premijera Silvija Berlusconija. Ovotjedna kontroverza oko nominacije Rocca Buttiglionea, ultrakonzervativnog katolika, za talijanskog povjerenika u novom sastavu Europske komisije vjerojatno je također bila dotaknuta tijekom jednodnevnih razgovora, javljaju agencije. Italija i Njemačka, tradicionalno snažne saveznice unutar EU-a, ne slažu se oko prijedloga za reformu Vijeća sigurnosti. Italija se protivi njemačkom zahtjevu za stalnim mjestom u Vijeću i predlaže uspostavu rotirajućeg europskog mjesta. Kad su u pitanju ilegalne imigracije, očekuje se da će ministri unutarnjih poslova dviju zemalja, Talijan Giuseppe Pisanu i Nijemac Otto Schily nastaviti raditi na planovima za uspostavu prihvatnih centara u Africi za imigrante koji žele doći u EU. Taj plan, koji je napravila Njemačka s ciljem da zaustavi ulazak tisuća ilegalnih imigranata u Europu, naišao je na mlak prijem kod drugih zemalja - posebice Francuske i Španjolske. Italija, koja ima veliki problem s imigrantima, snažno podržava taj plan. Međutim, talijansko ministarstvo unutarnjih poslova također želi da se tim problemom pozabave sve zemlje članice EU-a, bez obzira na to jesu li sada njime pogođene, jer, kako je rekao, "prije ili kasnije ilegalni imigranti će doći i u njihove zemlje".
ABUJA - Opći štrajk u Nigeriji koji je izazvao zabrinutosti za redovitu opskrbu nigerijskom naftom nastavit će se i četvrti, dan nakon što je nigerijski sud u srijedu odbio presuditi o zahtjevu nigerijske vlade da ga proglasi nezakonitim. Štrajk, prosvjed radi rasta cijene goriva u Nigeriji, paralizirao je većinu proizvodnje u zemlji, no opskrba naftom nije stala. Zamjenik predsjednika nigerijske krovne udruge sindikata Abdulwadeh Omar nakon odluke suda najavio je da će se štrajk nastaviti i u četvrtak. Kako je Nigerija je sedmi najveći svjetski izvoznik nafte, zabrinutost glede opskrbe nigerijskom naftom u utorak su u New Yorku potakle porast cijena nafte na rekordnih 54,45 dolara po barelu, no u srijedu se cijena spustila na 52,05 dolara po barelu. Očekuje se da će nigerijski sindikati prestati sa štrajkom u četvrtak u ponoć, premda su zaprijetili da će ga nastaviti ukoliko vlada nastavi silom suzbijati prosvjed.