Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske smatra da "ukupni uzajamni odnosi, položaj nacionalnih manjina dviju zemalja i zajednička okrenutost k europskim standardima i vrijednostima ne opravdavaju jednostrane ocjene o događajima iz povijesti, osobito nakon Drugog svjetskog rata, i njihovim posljedicama".
Fini je u intervjuu, koji je "Slobodna Dalmacija" objavila u srijedu, kazao kako "Hrvati u jednome razdoblju stvaranja i razvoja države svoje pravo na vlastite korijene i identitet nisu gradili i promicali na ideji da i drugi koji žive u Hrvatskoj imaju ista prava", te je kasnije dodao kako je "prošlo stoljeće jasno pokazalo da nacionalizam kao ideja superiornosti jedne nacije u odnosu na druge izaziva velike nesreće".
Intervjuu je Fini dao "Slobodnoj" na 51. svjetskom skupu esula u Senigalliji gdje mu je "gradonačelnik talijanskog Zadra" Ottavio Missoni uručio titulu virtualnog počasnoga građanina "Slobodne općine Zadar u egzilu".
"Kada sam rekao da Hrvatskoj treba pomoći na putu u EU, tj. da se istinski, a ne samo formalno oslobodi od nacionalizma, bio sam pri tome jasan: treba joj pomoći u poštovanju talijanske manjine te u poštovanju i očuvanju talijanske memorije kroz spomenike, grbove, pa i dalmatinske lavove. Samo onaj tko zna poštovati i harmonizirati te vrijednosti može ući u EU", kazao je Fini.
"Što se tiče Hrvatske, naravno da nitko ozbiljan danas u Italiji ne pomišlja na povratak bivših teritorija na istočnoj obali Jadrana u sastav talijanske države. Ali, naša je obveza da u okrilju Europe bez granica koju već čini 25 država članica, a koja će za koje vrijeme uključiti i Hrvatsku, osiguramo poštovanje različitosti, identiteta i manjina koje će slobodno misliti, govoriti i obrazovati se na jeziku svojih očeva i djedova. To tražimo za Talijane u Istri i Dalmaciji", rekao je Fini.
Biščević i Grafini, stoji na kraju priopćenja MVP-a, obostrano su zaključili da su odnosi dviju zemalja u usponu te da će predstojeći susreti, uključujući i zasjedanje Mješovite hrvatsko–talijanske komisije, planirano za 22. studenog 2004. godine u Rimu, usmjeriti uzajamne odnose ka rješavanju konkretnih pitanja gospodarske, pravne i druge suradnje dviju zemalja.