Delo/Ljubljana - Slovenija mora poduprijeti što skoriji ulazak Hrvatske u EU
Umjesto da se igra lokalne politike, krajnje je vrijeme da Ljubljana podupre što skorije uključenje Hrvatske u Europsku uniju i to bi trebala biti zadaća nove slovenske vlade, sugerira analitičar Atlantskog vijeća u Washingtonu Borut Grgič u ljubljanskom "Delu".
"Odnosi između Ljubljane i Zagreba u proteklih su se nekoliko mjeseci sustavno pogoršavali", konstatira Grgič, dodajući da Ljubljana pogrešno ocjenjuje da je važnija Zagrebu nego obrnuto.
Stalno mijenjanje stava u vezi s potporom Slovenije ulasku Hrvatske u EU može se smatrati i nepostojanošću, "što je teška optužba za svakog tko želi biti vjerodostojan", upozorava analitičar Grgič u ljubljanskom listu.
Signali upućeni Hrvatskoj u vezi sa članstvom u EU-u sastavni su dio šire strategije Bruxellesa prema zapadnom Balkanu gdje su reforme konačno počele davati rezultat, pa bi zato i pogrešne ili miješane poruke Hrvatskoj mogle biti krivo shvaćene i u širem okruženju, naglašava analitičar Atlantskog vijeća.
"Slovenski politički mudraci" morali bi to shvatiti a nova vlada mora sukladno tome izraditi novu strategiju odnosa s Hrvatskom, napominje Borut Grgič.
Nije pitanje hoće li već kada će Hrvatska ući u EU a u takvom kontekstu valja se pitati zašto bi Zagreb uopće shvaćao ozbiljno macho-retoriku Ljubljane, naglašava Grgič, dodajući da zato nije ni čudno što je Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Javier Solana nedavno pokopao nade Ljubljane da će Piranski zaljev postati problem Bruxellesa.
Ne napusti li agresivnu retoriku u pitanju hrvatskih perspektiva u EU-u, Ljubljana bi mogla dobiti ukor od Bruxellesa zbog potkopavanja zajedničkih vanjskopolitičkih prioriteta Europske unije, zaključuje Grgič u "Delu".
Večer/Maribor - Vajglov govor zrcali ambiciju ulaska u Janšinu vladu
Nastup slovenskog ministra vanjskih poslova Ive Vajgla u Luxemburgu zasigurno ne zrcali dobro stvarne hrvatsko-slovenske odnose i svakako im ne otvara bolju perspektivu, konstatira u mariborskoj "Večeri" bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
Možda je određena mjera oštrine u Vajglovom nastupu odraz želje aktualnog slovenskog ministra vanjskih poslova da izbori mjesto u kabinetu koji bi trebao formirati izgledni slovenski premijer Janez Janša, spekulira Picula.
Tim je nastupom Vajgl pokazao da je predstavnik odlazeće politike u agoniji, koja tijekom njegova mandata na čelu slovenske diplomacije nije pomaknula stvari s mrtve točke, konstatira bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, izrazivši razočaranje Vajglovim vođenjem slovenske vanjske politike.
Pledoaje slovenskog ministra vanjskih poslova u Luksemburgu ne može se razumjeti drukčije nego kao još jedan pokušaj da se izbjegne da dvije države, koje su manje-više iscrpile sve bilateralne mogućnosti dogovora o granici zatraže sud treće strane.
Vjerojatni budući mandatar nove slovenske vlade Janez Janša bit će odgovoran za održanje hrvatsko-slovenskih odnosa bez velikih promjena, na razini manjih konflikata na granici, odnosno za odluku o promjenama, zaključuje Picula.
VOA/Washington - Hrvatska mora riješiti otvorena pitanja sa Slovenijom
Hrvatska je na dobrom putu da prije nekih susjednih zemalja pristupi Europskoj uniji, konstatira u razgovoru za Glas Amerike Janusz Bugajski iz washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije.
"Smatram da je Hrvatska na više načina u prednosti u odnosu na neke druge balkanske zemlje - u smislu životnog standarda, poslovnih aktivnosti, u smislu kontakata sa susjednim zapadnoeuropskim zemljama", tumači Bugajski za postaju, ukazujući ipak i na potrebu rješavanja otvorenih odnosa s ICTY-jem.
Bilo bi poželjno da general Ante Gotovina bude uhićen, odnosno da se kao hrvatski domoljub dragovoljno preda ICTY-ju i kaže da neće žrtvovati Hrvatsku za svoje interese, naglašava Bugajski za VOA-u.
Bugajski ističe i potrebu što bržeg rješavanja pograničnih problema između Hrvatske i Slovenije: "Moj je savjet Hrvatskoj da riješi otvorena pitanja sa Slovenijom jer će to biti kamen spoticanja, istina ne velik, ali ipak dovoljan da iritira i da, recimo, skrene Hrvatsku s puta k EU-u", upozorava on, naglasivši da pitanje granice i ristupa Jadranu mora biti riješeno između dva ravnopravna partnera.
APA/Beč - Paul Widmer objavio knjigu "Doba velikih promjena u Hrvatskoj"
Države jugoistočne Europe polažu velike nade u Europsku uniju koja bi trebala riješiti sve njihove probleme, prenosi austrijska agencija APA ocjenu iz netom objavljene knjige bivšeg švicarskog veleposlanika u Hrvatskoj Paula Widmera pod naslovom "Doba velikih promjena u Hrvatskoj".
Widmer je obavljao dužnost švicarskog veleposlanika u Zagrebu od 1999. do 2003. a u Hrvatskoj su u međuvremenu nastupile velike promjene, napominje agencija, podsjećajući da nakon prvih koraka u susret EU-u pod vodstvom socijaldemokrata Ivice Račana Zagreb danas pod vodstvom premijera Ive Sanadera kuca na vrata Unije.
Balkan općenito polaže velike nade u EU, konstatira Widmer u svojoj knjizi, objavljenoj u izdanju "NZZ Verlag-a", dodajući da je riječ o jednakosti u kojoj bi nacionalistička rascjepkanost plus europska integracija trebale regiji napokon osigurati ravnotežu između nacionalnog samoodređenja i međunarodne suradnje, što države same po sebi nisu sposobne ostvariti, prenosi agencija.
Bez perspektive ulaska u EU države jugoistočne Europe teško bi se upustile u reforme od kojih većina njih duboko zazire, konstatira Widmer u svojoj knjizi, dodajući da je upravo ta shizofrena situacija mjestimice rezultirala papirnatim umjesto stvarnim rješenjima problema.
Pritom Widmer navodi primjer njemačke i austrijske manjine u Hrvatskoj: "Te su etničke zajednice nakon Drugog svjetskog rata tako temeljito protjerane iz tradicionalnih područja koja su nastanjivale u Vojvodini i istočnoj Slavoniji da su jednostavno izbrisane kao nacionalne manjine", prenosi APA Widmerovu napomenu.
"Usprkos tome, Hrvatskoj je jako stalo do njemačke i austrijske manjine, piše Widmer, implicitno kritizirajući politiku prema srpskom stanovništvu", primjećuje APA, prenoseći Widmerovu ocjenu da Zagreb "gotovo umjetno održava na životu" austrijsku i njemačku etničku zajednicu". "U zemlji koja želi pristupiti EU-u takve manjine dobro izgledaju u političkom krajoliku", tumači Widmer.
"Upravo takvi usputni, kritički intonirani pasaži, raspršeni po tekstu, čine knjigu zanimljivom za odgonetanje", konstatira austrijska agencija, napominjući da se u kontekstu diplomatske odmjerenosti "postavlja pitanje znade li nekadašnji švicarski veleposlanik u Zagrebu u osnovi još stvari koje zaslužuju kritiku no što je na koncu konca spreman otkriti", zaključuje agencija.
RFE/Prag - Prošlo je vrijeme ad hoc koalicija u Hrvatskoj
Ukoliko pregovori s Europskom unijom ne budu išli kako je zamišljeno, hrvatska oporba ima šansu ostvariti dobar rezultat na proljetnim lokalnim izborima, procjenjuju hrvatski politički analitičari u razgovoru za Radio Slobodnu Europu u osvrtu na ujedinjenje HNS-a s Librom i LS-om.
"Kreditna kartica Ive Sanadera trenutno je slabo upotrebljiva ili bolje rečeno, nije jako platežno sredstvo u komunikaciji sa biračima", ocjenjuje u razgovoru za postaju Anđelko Milardović iz Centra za politološka istraživanja, "poznat po desnijim stavovima".
Hrvatska vlada nalazi se u raskoraku između nemogućnosti ispunjavanja izbornih obećanja i zahtjeva EU-a pa se u javnosti uvriježila percepcija da bolje stoji u EU-u i u međunarodnoj zajednici nego kod kuće, gdje njezin rating polako pada ili se topi u odnosu na početni, tumači Milardović.
Pozitivno ocijenivši ujedinjenje HNS-a s LS-om i Librom i stvaranje liberalno-demokratske opcije, on predviđa stvaranje velike koalicije, bloka oporbenih stranaka nasuprot HDZ-u "koji je mastodonska stranka", prenosi postaja njegove riječi.
Politolog Ivan Rimac vjeruje da će se hrvatske stranke sve više integrirati na dugoročnim programima a ne na ad hoc koalicijama: "Prošlo je vrijeme koalicija koje se sastavljaju neposredno pred izbore i računaju na revolt glasača u odnosu na vladajuću stranku", tvrdi Rimac za RFE.
Biračima će pak biti sve teže odlučiti se za jednu od ponuđenih političkih opcija budući da među njima baš i nema velikih razlika, upozoravaju Rimac i Milardović.
"Unutar tih uobičajenih političkih tema kao što su Haag, kao što su odnosi prema susjednim zemljama i tako dalje, teško bi se moglo naći nekakvo specifično određenje političkog ili ideološkog opredjeljenja, koje je tipično za ova imena koja postoje", naglašava Rimac.
Milardović naglašava da je sve manje važna podjela na lijeve i desne stranke: "Te su podjele samo tehničke, u smislu naljepnica, etiketa. One više ništa ne znače u empirijskom životu. Da znače, onda bi SDP bio SDP a ne bi zastupao interese kapitala", napominje on za RFE.