ZAGREB
Visoki dužnosnik EU-a Javier Solana izjavio je u utorak u Zagrebu da ne očekuje nikakve teškoće za Hrvatsku nakon sastanka ministara vanjskih poslova Europske unije (EU) s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte idućeg ponedjeljka te da bi mu bilo drago da njezino izvješće Vijeću sigurnosti za Hrvatsku bude pozitivno, a ne negativno. Visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku razgovarao je s premijerom Ivom Sanaderom i ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom o suradnji Hrvatske s Haškim sudom i odnosima sa Slovenijom. EU iznimno cijeni sve što je Hrvatska učinila na približavanju Uniji i želi da što prije postane njezinom punopravnom članicom, rekao je Solana, dodajući da datum pristupanja nije određen te je netočnima ocijenio napise u nekim hrvatskim medijima kako će Hrvatska u uniju ući 2011. godine ili poslije. "To nije realno i nema veze sa stvarnošću", rekao je Solana podsjetivši da je Hrvatska kandidat za članstvo te da je tek očekuju pretpristupni pregovori. Otvorena pitanja sa Slovenijom treba rješavati u europskom duhu dijaloga, suradnje i dobre volje, naglasio je dužnosnik EU-a i ponudio svoju osobnu i pomoć Unije u rješavanju graničnih problema sa susjednom državom.
ZAGREB
Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu (ICTY) Carla del Ponte u ponedjeljak će ministrima vanjskih poslova Europske Unije reći da Hrvatska nije puno napredovala u suradnji s Haškim sudom, objavio je u utorak BBC u emisiji na hrvatskom jeziku, pozivajući se na diplomatske izvore. "Iz diplomatskih izvora u Bruxellesu, BBC doznaje kako se očekuje da će glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu Carla del Ponte u ponedjeljak ministrima vanjskih poslova Europske Unije reći da Hrvatska nije puno napredovala u suradnji s Haškim sudom", kaže se u vijesti BBC-a. BBC objašnjava kako će se Del Ponte u ponedjeljak obratiti dužnosnicima zemalja Unije na sastanku u Luxemburgu i odgovarati na njihova pitanja te podsjeća kako su nastupi glavne haške tužiteljice i prije bili praćeni špekulacijama o sadržaju izvješća, koje su se koristile i kao dodatni pritisak na zemlje obuhvaćene izvješćima haškog suda.
BRUXELLES
Europska komisija (EK) zaoštrava uvjete pristupa EU i uvodi mogućnost suspenzije pregovora o članstvu u slučaju ozbiljnog i stalnog kršenja načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, javljaju u utorak iz Bruxellesa agencija Reuters, AFP te BBC pozivajući se na dokumente o pretpristupnoj strategiji koje bi u srijedu trebala prihvatiti Komisija. Reuters izvještava da u dokumentu, koji na summitu u prosincu trebaju potvrditi i šefovi država i vlada članica EU, stoji da bi razgovori s Hrvatskom trebali krenuti početkom iduće godine, ali bi mogli biti suspendirani prekrši li Hrvatska "načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda". Po BBC-ju pregovori o članstvu, upravo na slučaju Hrvatske, trebali bi postati "dulji i tvrđi". Agencija France presse piše da je model suspenzije predviđen za Hrvatsku sličan, iako nešto manje strog, modelu koncipiranom za Tursku. Agencije javljaju i da bi EU u srijedu uvela mogućnost odgode ulaska Bugarske i Rumunjske u EU, predviđenog za 2007., u slučaju postojanja "jasnih dokaza o očitoj nepripremljenosti dviju zemalja da ispune zahtjeve za članstvo". Ta "sigurnosna klauzula" odgodila bi pristup na godinu dana u slučaju da dvije zemlje ne provedu dogovorene gospodarske i administrativne reforme, navodi se u izvješću o napretku Bugarske i Rumunjske, po Reutersu.
ZAGREB
Predstavnici 34 hrvatske nevladine organizacije i građanskih inicijativa primili su utorak priznanja za uložen trud i ostvarene rezultate u sklopu Programa malih financijskih potpora CroNGO Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Svečanost dodjele priznanja održana je u u atriju zagrebačkog muzeja Mimara u nazočnosti direktora misije Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Hrvatskoj Williama Jeffersa i državnog tajnika u ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH Nina Žganca. "Bio sam na terenu i osobno se uvjerio u golemi napredak koji ste napornim radom i predanošću ostvarili u svojim zajednicama", rekao je Jeffers okupljenim predstavnicima nagrađenih skupina. Ocijenivši kako je civilno društvo nešto najbolje što postoji u svakom društvu, jer mu osigurava najjači razvoj demokracije, Jeffers je dodao kako je upravo to razlog dosadašnje i buduće uključenosti USAID-a u snaženje civilnog društva u Hrvatskoj.
PLOVDIV
Saborsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Vladimirom Šeksom završilo je u utorak dvodnevni službeni posjet Bugarskoj susretom s lokalnim dužnosnicima u Plovdivu. Tijekom posjeta izaslanstvo je u Sofiji razgovaralo s najvišim bugarskim dužnosnicima: predsjednikom Narodnog sobranja Ognjanom Gerdžikovom, predsjednikom Republike Bugarske Georgijem Prvanovom, potpredsjednikom Vlade Plamenom Panajotovim i premijerom Simeonom Sakskoburggotskim. U izaslanstvu su bili potpredsjednici Hrvatskog sabora Darko Milinović (HDZ) i Mato Arlović (SDP) i zastupnik Miroslav Rožić (HSP), član hrvatsko-bugarske skupine prijateljstva u Saboru. Predsjednik Sabora Vladimir Šeks ocijenio je da su Hrvatskoj dragocjena iskustva zemalja koje su kao Bugarska završile pregovore s Europskom unijom budući da je u Hrvatskoj u tijeku definiranje uloge Sabora u pregovorima RH s EU-om, čiji se početak očekuje 2005.
ZAGREB
Očuvanje jezika, pisma, kulture naroda i njegova identiteta kroz školski sustav, medijski prostor i kulturne institucije zajednički su ciljevi Hrvatske i Mađarske, ocijenili su u utorak dužnosnici Hrvatskog sabora, mađarske vlade i hrvatske manjine u Mađarskoj, priopćila je saborska Služba za odnose s javnošću. Članovi saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina primili su izaslanstvo Ureda za nacionalne i etničke manjine Mađarske i predstavnike hrvatske manjine u toj susjednoj zemlji. U razgovorima je istaknuto da Mađarska i Hrvatska poštuju sve europske norme i demokratske standarde o pravima nacionalnih manjina, stoji u priopćenju.
MOSTAR
Vlada Republike Hrvatske će, kako se očekuje, do kraja listopada donijeti odluku o dodjeli sredstava za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata u BiH za 2004. godinu, objavio je u utorak mostarski Dnevni list pozivajući se na hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova koje je bilo zaduženo za prikupljanje prijava na natječaj što ga je za ovu namjenu raspisala hrvatska Vlada. Navodi se kako je hrvatska Vlada osigurala 25 milijuna kuna u ovoj godini za potporu obrazovnim, kulturnim, znanstvenim i zdravstvenim projektima Hrvata u BiH. Dužnosnici Vlade Republike Hrvatske ranije su više puta rekli kako će se ove godine po prvi puta sredstva namijenjena za pomoć Hrvatima u BiH izdvajati iz proračuna, što prethodnih godina nije bio slučaj. Prema pisanju Dnevnog lista, Povjerenstvo koje je radilo na ovogodišnjem odabiru projekata i programa pristiglih na natječaj činili su ministri: Andrija Hebrang, Miomir Žužul, Dragan Primorac, Božo Biškupić, Ivan Šuker i pomoćnik ministra financija Niko Rajić, te saborski zastupnici Zdenka Babić-Petričević i Ivan Bagarić.
SARAJEVO
Američki general Steven Schook preuzeo je u utorak dužnost devetog i ujedno posljednjeg zapovjednika Stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR) koje su u tu zemlju poslane pod zapovjedništvom NATO-a 1995. godine kako bi osigurale provedbu Daytonskog sporazuma. Brigadni general Schook, koji je do nedavno bio na položaju načelnika stožera KFOR-a na Kosovu, dužnost zapovjednika SFOR-a preuzeo je od general-bojnika Virgila Packetta koji je postavljen za zamjenika zapovjednika XVII desantnog korpusa američke vojske smještenog u Fort Bragu, Sjeverna Karolina. Na ceremoniji primopredaje dužnosti, održanoj u sjedištu SFOR-a u Butmiru kod Sarajeva, zapovjednik Južnog krila NATO-a admiral Gregory Johnson kazao je kako je glavna zadaća generala Schooka okončati misiju SFOR-a i osigurati uspostavu stožera NATO-a za BiH kao i poduprijeti uspostavu mirovne misije Europske unije (EUFOR) koja bi trebala profunkcionirati početkom prosinca.
LJUBLJANA
Slovenski predsjednik Janez Drnovšek posredovat će u sporu između slovenskih novinara i poslodavaca oko kolektivnog ugovora, pa bi štrajk novinara započet u nedjelju mogao završiti u roku nekoliko dana, doznaje se u utorak u Ljubljani nakon sastanka slovenskog predsjednika s predstavnicima novinara. Drnovšek je u utorak primio izaslanstvo novinara u kojem su bili predstavnici vodećih novinskih kuća čiji listovi danas nisu izašli, nacionalne agencije STA, Televizije Slovenije i samostalnih novinara. Predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) i vjerojatni mandatar buduće vlade Janez Janša u ponedjeljak je za izazivanje štrajka optužio Gospodarsku komoru jer nije htjela sjesti za zajednički stol s novinarima, a doveo je u pitanje i njen legitimitet predstavljanja poslodavaca budući da djeluje na osnovi koncesije koju joj je dodijelila država.
MOSKVA
Rusija je u utorak pozvala na osnivanje novog euroazijskoga tijela koje bi se bavilo istraživanjem izvora i borbom protiv financiranja terorističkih skupina ponudivši veću suradnju s međunarodnim organizacijama koje će nastaviti djelovati prema istom cilju. To bi novo tijelo okupilo, osim Rusije i Kine, trebalo obuhvaćati Uzbekistan, Tadžikistan, Kirgistan, Ukrajinu, Bjelorusiju i možda druge bivše sovjetske republike, kazao je ruski ministar financija Aleksej Kudrin govoreći na međunarodnom seminaru o načinima borbe protiv financiranja terorizma. "Rusija je spremna platiti osnivanje tajništva za takvu skupinu i podržati uzajamne interese država iz regije osnivajući jedinice za istraživanje i borbu protiv financiranja terorističkih skupina te obučavati potrebno osoblje", kazao je Kudrin. Prema njegovim riječima, Moskva će investirati milijun američkih dolara u taj projekt ove godine i još milijun iduće.
MADRID
Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero pojavit će se 21. listopada pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom za atentate izvedene 11. ožujka u Madridu, izjavio je u utorak predsjednik povjerenstva Paulino Rivero. Zapatero će se pred povjerenstvom pojaviti nakon Jose Maria Aznara, koji je bio premijer u vrijeme atentata u kojem je poginula 191 osoba i 1.900 ih je bilo ranjeno. Povjerenstvo će završiti s radom saslušanjem glasnogovornice Udruge žrtava atentata 11. ožujka, Clare Escribino.
STOCKHOLM
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku Švedska kraljevska akademija za znanost dodijelila je trojici američkih znanstvenika Davidu Grossu, Davidu Politzeru i Franku Wilczeku za rezultate postignute na području istraživanja kvarka. Rad trojice znanstvenika pomogao je znanosti da napravi korak dalje u "ispunjenju velikog sna o stvaranju jedinstvene teorije koja uključuje i teoriju gravitacije, ali i teoriju svega", kaže se u objašnjenju Švedske kraljevske akademije znanosti. Znanstvenici su ostvarili važna teorijska otkrića koja se odnose na snažne ili dominantne sile unutar čestica koje djeluju između kvarkova unutar protona i neutrona, kaže se u priopćenju Akademije. Gross je profesor na Sveučilištu u Kaliforniji, a Politzer na Kalifornijskom institutu za tehologiju. Wilczek je s Instituta za tehnologiju u Massachusettsu. Otkriće trojice američkih znanstvenika objavljeno je 1973. godine i pridonijelo je razvoju teorije kvantne kromodinamike.