Središnja proslava koju zajednički organiziraju gornji i donji dom parlamenta Bundesrat i Bundestag će se održati u Erfurtu, glavnom gradu istočnonjemačke pokrajine Turingije. Proslavi prisustvuju i predstavnici 10 novih zemalja članica Europske unije.
Dana 3. listopada 1990. je simbolički i praktično prestalo važiti poslijeratno uređenje Njemačke koja je tzv. Njemačkim ugovorom iz 1952., koji je silama pobjednicima iz Drugog svjetskog rata omogućavao stacioniranje svojih postrojbi na njemačkom tlu, praktički prihvatila trajnu okupaciju zemlje.
Početak kraja podijeljenosti dviju njemačkih država započeo je u rujnu 1989. Gorbačovljevom perestrojkom, a inspiriran je i prosvjedima za više građanskih prava na ulicama istočnonjemačkih gradova, prije svega Leipziga, te zaposjedanjem njemačkih veleposlanstava u Budimpešti i Pragu od strane građana DDR-a. Glavna promjena započela je 11. rujna kada je mađarska vlada građanima DDR-a dopustila ulazak u Austriju a kasnije i u Njemačku te petnaest dana kasnije kada je isto to, uz posredovanje tadašnjag njemačkog ministra vanjskih poslova Hansa Dietricha Genschera, dopustila i češka vlada.
Kao posljedica ovih događaja predsjednik DDR-a Erich Honecker 18. listopada podnosi ostavku a oslabljeno državno vodstvo na kraju 9. studenog izdaje nalog za "olakšano putovanje na Zapad" što je praktički značilo i pad Berlinskog zida.
Pregovori koji su nakon toga uslijedili između predstavnika dviju njemačkih država okrunjeni su tzv. Dva plus četiri ugovorom između četiriju sila pobjednica, Sovjetskog Saveza, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Velike Britanije te dviju njemačkih država koji, sada jedinstvenoj, Saveznoj Republici Njemačkoj vraća puni suverenitet.
Datum 3. listopad je prema riječima tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla odabran nakon savjetovanja s Njemačkim metereološkim zavodom. "Kancelar ujedinjenja" je naime htio da proslava ujedinjenja prođe savršeno pa je odlučio da ceremonija bude održana na dan koji je prema statistikama najtopliji jesenski dan.
Na proslavi četrnaest godina kasnije Nijemci s posebnim nestrpljenjem očekuju govor predsjednika republike Horsta Koehlera koji je nedavno u jednom intervjuu izjavio da je gospodarska nejednakost bivše Istočne i Zapadne Njemačke realnost koju treba prihvatiti. To je prvi put da je jedan visoki njemački političar doveo u pitanje skorašnje izjednačavanje životnih prilika na istoku i zapadu zemlje što je i konačni cilj procesa njemačkog ujedinjenja.
Koehlerova izjava i prosvjedi protiv socijalnih reformi savezne vlade koji se uglavnom održavaju na istoku zemlje rasplamsali su u posljednje vrijeme diskusiju oko procesa njemačkog ujedinjenja.
Dodatno ulje na vatru dolio je i rezultat jednog istraživanja javnog mišljanja koji je pokazao da svaki peti Nijemac a na zapadu čak svaki četvrti, priželjkuje ponovnu izgradnju Berlinskog zida. Kako se pokazalo, Zapadni Nijemci svojim istočnim sunarodnjacima predbacuju nedostatak samoinicijative i "gotovanski" mentalitet dok bivši građani DDR-a stanovnicima bivše zapadne njemačke zamjeraju aroganciju i pomanjkanje osjećaja za solidarnost.
Udruga njemačkih psihoanalitičara je na svom kogresu prije dva dana upozorila na to da bi predrasude koje međusobo gaje "zapadnjaci" i "istočnjaci" mogle potrajati još desetljećima jer roditelji negativnu sliku o drugoj strani prenose na svoju djecu.