Uplaćeni depoziti u četiri stambene štedionice u Hrvatskoj, prema stanju s kraja lipnja ove godine, 7,9 posto su veći u odnosu na kraj prošle godine. Lani su depoziti u odnosu na prethodnu godinu porasli za 62,2 posto, sa dvije milijarde na 3,27 milijardi kuna.
Uz državnu potporu (najviše 1250 kuna godišnje za jednog štedišu) te kamatnu stopu na štednju koja iznosi do 3 posto, proizlazi kako je kamatna stopa na štednju iznad 10 posto, odnosno riječ je o najpovoljnijoj štednji na tržištu.
Tržišni lideri su Prva stambena štedionica (PSŠ) i Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) koje vode gotovo mrtvu utrku. Obje su od početka rada do kraja ovogodišnjeg prvog polugodišta potpisale po gotovo 200 tisuća ugovora, ukupne ciljane vrijednosti po 1,6 milijardi eura. Na trećem mjestu je Wüestenrot, a na četvrtom najmlađa - PBZ stambena štedionica koja radi od prošlogodišnjeg travnja.
Do kraja lipnja tri štedionice su zajedno odobrile 44,52 milijuna eura kredita (PBZ stambena štedionica prve će kredite početi odobravati nakon travnja 2005.), a prosječni iznos kredita je oko 38 tisuća kuna.
Kako je stambena štednja vrlo često 'obiteljski projekt', po analizi Banke, u jedan se kreditni ugovor prosječno spoji 3,9 ugovora o štednji.
Iz štedionica naglašavaju kako su glavna kočnica razvoja stambene štednje u nas zakonske odredbe koje ne dopuštaju međufinanciranje, odnosno odobravanje stambenih kredita odmah, zbog čega se očekuje skora izmjena propisa.
Stambene štedionice najavljuju tijekom listopada osnivanje udruge pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.