Ukoliko do kraja izgradnje ujedno bude promijenjen i Zakon o stambenoj štednji i omogući se međufinanciranje, odnosno kreditiranje klijenata za vrijeme trajanja stambene štednje, stanove bi RSŠ prvenstveno namijenio svojim štedišama. Međufinanciranjem klijent odmah dobiva siguran i povoljan kredit s garancijom da će nakon dvije godine stambeni kredit biti preveden na kredit s fiksnom kamatom od 6 posto ili manje. Krediti međufinanciranja su kratkoročni i traju u prosjeku dvije godine te se automatski pretvaraju u stambeni kredit stambene štedionice.
Ako međufinanciranje ne zaživi, stanovi bi bili ponuđeni na tržištu, rekao je Ertl na susretu s novinarima u sklopu medunarodnog kongresa “Financiranje stanogradnje u tranzcijskim zemljama i zemljama u razvoju” koji se održava u Berlinu.
Time bi RSŠ ušla u za sada posve novi način financiranja stanogradnje u Hrvatskoj, ali po modelu koji primjerice stambena štedionica Raiffeisena u Austriji koristi već godinama, prvenstveno za svoje klijente.
Drugog i završnog dana kongresa bilo je riječi upravo o različitim modelima financiranja stanogradnje – od klasičnog hipotekarnog kreditiranja, tradicionalnog sustava stambene štednje koji se vec desetljećima koristi u zemljama središnje Europe, do primjerice 200 godina starog danskog modela financiranja stanogradnje izdavanjem hipotekarnih obveznica.
Kongres su organizirali Organizacija Ujedinjenih naroda za ljudske nastambe UN-HABITAT i Europsko udruženje stambenih štedionica, a okupila je dvjestotinjak sudionika iz većine zemalja svijeta, a riječ je o predstavnicima banaka, međunarnodnih financijskih institucija, ministarstava, stambenih štedionica, akademske zajednice te niza nevladinih organizacija.