HUB se nedavno usprotivio prijedlogu novog zakona o osiguranju depozita, koje je predložilo Ministarstvo financija, držeći da će se i nadalje zadržati svi nedostatci sadašnjeg sustava, pri čemu je HUB ustvrdio da je poslovanje DAB-a netransparentno, te da DAB nije ispunio svoju ulogu.
Filipović u priopćenju pak u istupu Hrvatske udruge banaka, koju naziva udrugom stranih banaka koje na hrvatskom tržištu ostvaruju znatno više stope profita od matičnih europskih banaka, primjećuje "značajnu nervozu i veliki pritisak".
Pritom se, kako navodi, prešućuje da je pravo pitanje "tko će platiti račun u iznosu od 1,2 milijarde kuna po izdanim obveznicama za isplatu osigurane štednje u propalim bankama koje dospijevaju na naplatu iduće godine - banke ili porezni obveznici". Kao drugo ključno pitanje Filipović navodi pitanje dugoročne visine troška osiguranja depozita.
U priopćenju se podsjeća na troškove sanacije šest hrvatskih banaka od 1995. do 1999. u čiju je sanaciju uloženo 11,5 milijardi kuna, čemu treba dodati i naknadne troškove za kupljeni portfelj u visini 1,4 milijarde kuna, troškove po preuzetom dugu u visini 4,5 milijardi kuna te troškove kamata po izdanim obveznicama od oko milijarde kuna.
"Sanacija bankovnog sustava indirektno je učinjena i stečajem 25 nesolventnih banaka, a u tom je procesu DAB isplatio 3,9 milijardi kuna osigurane štednje", navodi Filipović. Podsjeća i da je privatizacijom pet velikih banaka ostvaren prihod od 4,9 milijardi kuna.
"Ove su banke sada u inozemnom privatnom vlasništvu, te na hrvatskom tržištu ostvaruju visoke profite, dok hrvatski porezni obveznici i DAB i dalje podmiruju razliku između sredstava uloženih u sanaciju banaka i prihoda ostvarenih privatizacijom ovih banaka", ističe Filipović.
Podsjeća također da se uvjeti financiranja sustava osiguranja uloga u Hrvatskoj nisu mijenjali od njegova uvođenja 1997. kada je propisana premija u visini 0,2 posto tromjesečno. "Obzirom da je privatizacija banaka provedena u kasnijem razdoblju, strani su investitori bili u potpunosti upoznati s funkcioniranjem i troškovima sustava, no to ih nije spriječilo u odluci o ulaganju na ovo tržište", naglašava Filipović.
Ističe i da je DAB potpuno svjestan da se u narednom razdoblju stopa premije mora značajno smanjiti, da je već nacrtom novog zakona o osiguranju depozita predloženo značajno smanjenje stope s postojećih 0,8 na 0,5 posto godišnje.
"Upravo značajnim smanjenjem stope premije, unatoč činjenici da će iduće godine značajni dio isplate obveznica ići na teret državnog proračuna odnosno poreznih obveznika, Ministarstvo financija, HNB i DAB su pokazali razumijevanje i maksimalnu fleksibilnost po pitanju potreba banaka", zaključuje Filipović.
(Hina) xbn/xdb yds