Potpredsjednik Hrvatske seljačke stranke BiH i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Anto Čolak pet godina preko nadležnih institucija pokreće inicijativu da bi se pitanje konačno riješilo, no iako su se BiH i Hrvatska dogovorile oko pitanja poput Luke Ploče ili tranzita kroz Neum, pitanje Buškog jezera ostaje neriješeno a Čolak drži da je stvar u novcu, prenosi RFE.
"40 posto sve struje što Hrvatska proizvede otpada na potencijal Buškog jezera koji je oko 60 MW veći od ukupnog potencijala nuklearne elektrane 'Krško'. Hrvatska tako ostvaruje enormnu dobit jer pet hidrocentrala u dolini Cetine do Omiša koristi vodu iz ove akumulacije", tumači Čolak za RFE.
Nitko ne spori da je HEP ulagao u izgradnju akumulacije Buškog jezera ali ona ne može biti upisana u gruntovne knjige kao njegovo vlasništvo bez predmetnog sporazuma, upozorava podpredsjednik HSS-a BiH.
U Hrvatskoj pak kažu da o problemu o kojem već pet godina javno govori Anto Čolak i o kojem u prošlih mjesec dana naveliko pišu hrvatski mediji službeno ne znaju ništa, prenosi postaja. No, načelnik Uprave za energetiku i rudarstvo Ministarstva gospodarstva Hrvatske Krešimir Cerovac kaže za postaju da Hrvatska ne bježi od rješavanja problema.
Cerovac podsjeća da Hrvatska osim Buškog jezera ima u BiH još jedan spor, vezan uz Republiku Srpsku, riječ je o hidroelektrani "Dubrovnik". "Sve su to stvari o kojima se pregovara i koje se rješavaju, održavaju se sastanci i nastoji se naći rješenje. Prema tome, tu nema nikakvog sukoba, niti ikakve žuči, jer činjenica jest da se voda uzima s teritorija Bosne, od toga nitko ne bježi", kaže Cerovac za RFE.
Podpredsjednik HSS-a BiH Čolak u razgovoru za postaju predlaže dva rješenja u skladu s Međunarodnom konvencijom o energetici: prvo bi rješenje bilo "da se napravi zajedničko poduzeće, da se snosi zajednički rizik i da se dijeli zajednička dobit", predlaže on.
"A drugi način je, s obzirom da je HEP bio investitor te akumulacije i svih objekata na njoj, da se onda 35 posto dobiti koju Hrvatska ostvaruje iz tog potencijala, također sukladno Međunarodnoj konvenciji o energetici, plaća kao odšteta. Naravno, u većoj količini općinama, u manjoj regiji, a u još manjoj državi BiH", predlaže Čolak u razgovoru za RFE.