U izjavi koju je u utorak prenijelo sarajevsko "Oslobođenje", Mehmedagić je ustvrdio kako je svako poslovanje HEP-a na području Buškog jezera nezakonito dok Hrvatska i BiH ne potpišu ugovor o imovinskim odnosima.
Ugovor kojim se HEP-u prepušta korištenje hidroenergetskih potencijala Buškog jezera potpisale su 1996. godine vlasti nekadašnje Hrvatske Republike Herceg-Bosna ustupivši na taj način Hrvatskoj pravo na uporabu više od 30 brana, crpnih postaja, kanala i mostova izgrađenih na teritoriju BiH, točnije njenih općina Livno i Tomislavgrad.
Projekt Buškog jezera zajednički su 70-ih godina 20. stoljeća izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u Hrvatskoj izgrađena hidroelektrana "Orlovac", dok je na teritoriju BiH izgrađena akumulacija na površini od oko 40 četvornih kilometara.
Ugovorom iz 1996. godine Herceg-Bosna je prepustila HEP-u pravo eksploatacije vode iz Buškog jezera odrekavši se dijela profita dobivenog od proizvedene struje.
HEP je preuzeo obvezu izmirivanja naknade vlastima BiH za uporabu potopljenog zemljišta na teritoriju te države.
Ramiz Mehmedagić tvrdi kako se na taj način zapravo povrijedio integritet BiH te da će postojeći ugovor s HEP-om sigurno biti poništen čim dvije države reguliraju imovinske odnose.
"U međuvremenu možemo konstatirati kako Hrvatska koristi dijelove zajedničke imovine u BiH dok se našoj državi istodobno osporava pravo na raspolaganje imovinom u RH", kazao je Mehmedagić.
Sličnog je mišljenja i federalni ministar energetike i industrije Izet Žigić koji je ocijenio kako upravljanje Buškim jezerom predstavlja teret u odnosima između dvije države.
Vlada Federacije BiH, kazao je Žigić, čak je utemeljila posebnu stručnu skupinu koja je trebala svakog mjeseca podnositi izvješće o mjerama koje se poduzimaju na rješavanju ovog problema no niti jedan takav dokument do danas nije sačinjen.
Slične probleme oko tumačenja prava na korištenje hidroenergetskih potencijala izgrađenih u vrijeme zajedničke države BiH ima i u odnosima sa Srbijom i Crnom Gorom.
Elektroprivrede s druge strane Drine tako godinama koriste struju iz elektrana Bajina Bašta i Zvornik, a pri tom BiH čak ne plaćaju ni naknadu za potopljeno zemljište.
Vlasti u Beogradu istodobno vrše pritisak na BiH da pristane na izmjene granične crte na mjestima gdje su sagrađene hidroelektrane nudeći razmjenu teritorija kako bi preuzeli i nadzor nad akumulacijima.
Vlasti BiH do sada su takve prijeldoge odlučno odbijale.
(Hina) xrm ybr