Iznad tog prosjeka u akcijama su sudjelovale žene, zatim mlađe osobe (od 25 do 44 godine), zaposleni i osobe s prihodima od 4.000 kuna i više, dok su najmanje sudjelovali stariji od 68 godina i poljoprivrednici.
Građani su u proteklih godinu dana najčešće pomagali drugima pozivima i sms-porukama, odnosno njih 76 posto.
Takav oblik pomaganja najviše su prihvatili mladi od 15 do 25 godina, stanovnici gradova iznad 100.000 stanovnika te građani Zagreba s okolicom i Dalmacije.
Bližnjima se pomagalo i davanjem konkretnog novca što je učinilo 37 posto ispitanih, zatim davanjem nekih materijalnih vrijednosti (16 posto), vlastitim radom (sedam posto) i jedan posto na neki drugi način.
Izravnom novčanom pomoću najviše su pomagali ispitanici u dobi od 45 do 54 godine, te osobe s višim mjesečnim prihodima.
U 60 posto slučajeva novac se darivao ubacivanjem u "škrabice" koje se nalaze na blagajnama u trgovini, bankama, poštama i davanjem milostinje u crkvi.
Uplatom novca pomagalo je 38 posto ispitanih, dok je kupnjom predmeta za prihod namjenjen za dobrotvorne svrhe pomagalo 23 posto ispitanih.
Gotovo pola ispitanika (47 posto) lani je je češće sudjelovalo u dobrotvornim akcijama nego prije pet godina, 33 posto pomagalo je podjednako, a rjeđe je sudjelovalo 16 posto.
Istraživanje je pokazalo da 87 posto ispitanih općenito podržava ili u potpunosti podržava humanitarne akcije.