ZAGREB
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u nedjelju putuje u dvodnevni službeni posjet Poljskoj, tijekom kojega će boraviti u Gdanjsku i Varšavi, dvaput se sastati s kolegom i domaćinom Aleksanderom Kwasniewskim i sudjelovati na poljsko-hrvatskom gospodarskom forumu. Tijekom nedjeljnog boravka u Gdanjsku, najvećem lučkom gradu u Poljskoj, predsjednik Mesić će se sastati s predstavnicima gradskih i regionalnih vlasti, a potom i neformalno razgovarati s poljskim predsjednikom Aleksanderom Kwasinewskim u njegovoj rezidenciji. U službenom dijelu posjeta, u ponedjeljak u Varšavi, predsjednici Mesić i Kwasniewski prvo će razgovarati u četiri oka, a potom i s članovima državnih izaslanstava. Nakon toga obratit će se sudionicima poljsko-hrvatskog gospodarskog foruma koji se paralelno održava. Posjet Poljskoj hrvatski će predsjednik zaključiti susretom s predsjednikom Sejma, poljskoga parlamenta, Jozefom Oleksyjem.
LJUBLJANA
Hrvatska je u zadnje vrijeme napravila nekoliko jednostranih poteza, izjavio je u petak navečer u razgovoru za slovensku televiziju slovenski predsjednik Janez Drnovšek. "Jedan takav potez bio je jednostrano proglašenje ekološko-ribolovne zone, a drugi tvrdnja da je kopnena granica određena i da proizlazi iz stajališta Badinterove komisije", rekao je Drnovšek. Kako je izjavio, Badinterova komisija samo je konstatirala da su granice bivših jugoslavenskih republika postale državnima. "No na nekim se točkama i područjima suverenost jedne i druge države preklapaju. Razumljivo je da se o takvim situacijama moramo dogovoriti i da jedna strana ne može proglasiti da je to sada njezin teritorij", rekao je Drnovšek u vezi s nedavnim održavanjem predizbornog skupa Slovenske pučke stranke (SLS) u selu Mlini u općini Buje za koje je slovenska vlada u četvrtak izjavila da je riječ o "spornom teritoriju". Govoreći o spomenutom incidentu zbog kojega je premijer Rop rekao da uskraćuje bezuvjetnu potporu Hrvatskoj pri njenom ulasku u Europsku uniju, predsjednik Janez Drnovšek rekao je da postupak prema prvaku SLS-a Janezu Podobniku nije bio primjeren i da bi hrvatska strana to trebala priznati, ali da nema razloga za pretjerane reakcije i dizanje prašine.
"To da Hrvatska postane članicom EU-a i u slovenskom je interesu. No, interesi u Europskoj uniji temelje se na nekim načelima, a to je prvenstveno dogovor i sporazumno rješavanje problema, a isto tako i korektnost između partnera i to jedni drugima moramo reći kad se stvari odvijaju na ovakav način", rekao je Drnovšek.
NEW YORK
Hrvatska diplomacija je poduzela sve kako bi zaštitila interese Hrvatske u slučaju slovenskog incidenta na hrvatsko-slovenskoj granici, rekao je u petak u New Yorku hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
"Osobno sam uvjeren i usudim se kategorički tvrditi da smo napravili kao Vlada i kao diplomacija sve ono što je bilo potrebno i nužno u ovom trenutku za zaštitu svojih interesa", te kako ne bismo doprinjeli eskalaciji suvišnog, nepotrebnog i isprovociranog slučaja, rekao je Žužul hrvatskim novinarima u New Yorku. Žužul je naveo kako je hrvatska diplomacija napravila non-paper s čistom faktografijom i kronologijom događaja i podijelila ga svim članicama Europske unije, Europskoj komisiji i Sjedinjenim Državama za koje Hrvatska smatra da je bitno da znaju kakva je stvarna situacija. Dostavljeno im je i priopćenje saborskog Odbora za vanjsku politiku i priopćenje hrvatske Vlade o incidentu u kojem je u srijedu hrvatska policija na graničnom prijelazu Plovanija zadržala 12 slovenskih državljana, među kojima i zastupnike Slovenske pučke stranke, jer su odbili pokazati dokumente. Žužul je rekao kako je svima jasno da se tu radi o provokaciji radi dobijanja predizbornih bodova, ali da i tu treba postojati granica koju ne treba preći. "Nećemo učiniti ništa da se nastavi eskalacija sukoba, ali nećemo učiniti ništa niti da dopustimo da se kampanja bilo čija, od bilo koje države s bilo koje strane odvija na teret hrvatskih interesa", rekao je Žužul.
NEW YORK
Članice Američko-jadranske povelje, Hrvatska, Albanija i Makedonija te Sjedinjene Države razgovarali su u petak u New Yorku o aktivnostima koje poduzimaju tri zemlje na približavanju NATO-u. Na susretu u New Yorku sudjelovali su ministri vanjskih poslova Hrvatske, Miomir Žužul, Albanije, Kastriot Islami i Makedonije Ilinka Mitreva, te američki državni tajnik Colin Powell. Žužul je hrvatskim novinarima nakon susreta sastanak ocijenio vrlo dobrim i rekao da je na njemu bilo govora o sljedećim konkretnim koracima unutar Povelje kao i o tome koji su koraci glede pridruživanja Hrvatske, Albanije i Makedonije NATO-u. "Mislim da smo se složili tijekom rasprave da nam Istanbulska deklaracija dopušta zaključiti, ukoliko ide sve prema planu u ispunjavanju akcijskoga programa, da postoje realni izgledi za svaku od ove tri države, odnosno za onu koja ispuni sve što treba ispuniti, da u punopravno članstvo NATO-a uđe već negdje 2006-2007 . godine", rekao je Žužul hrvatskim novinarima. Žužul je podsjetio kako je Hrvatska nakon summita NATO-a u Istanbulu ovoga ljeta isticala da tamo usvojena Deklaracija postavlja okvir koji to omogućava. "Hoće li se taj okvir i ostvariti ovisi prvenstveno o našim aktivnostima", rekao je on. Žužul je naveo kako su i Powell i podtajnik Marc Grossman, koji je također sudjelovao na sastanku, jasno rekli da će se bez obzira koja administracija bude na vlasti u SAD-u nastaviti aktivnosti u okviru Američko-jadranske povelje. Na sastanku su bili i ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković i Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, čije zemlje sudjeluju kao gosti na susretima Povelje. Na sastanku je dogovoreno da će Hrvatska biti domaćin susreta Povelje na ministarskoj razini koji se za sada planira održati u Puli 12-14. studenoga. U prvom dijelu susreta sudjelovale bi zemlje Povelje, Hrvatska, Albanija i Makedonija uz Sjedinjene Države i razmotrile provedbu akcijskog programa i sljedeće korake k članstvu u NATO-u.
GAZA
Izraelski helikopter ispalio je u subotu raketu na palestinski izbjeglički kamp u Gazi pri čemu je poginuo jedan civil, a ranjeno je najmanje troje ljudi, priopćili su očevici i liječnički izvori. Oni su pojasnili da je raketa pala u blizini džamije u Khan Younisu te da su se izraelska oklopna vozila okupila na ulazu u taj veliki kamp, koji se smatra palestinskim vojnim uporištem. Liječnik u bolnici u Khan Younisu rekao je da je 60-ogodišnji muškarac poginuo a još troje ljudi, po njemu također civila, je ranjeno.
NEW YORK
Irački izbori predviđeni za siječanj sljedeće godine neće biti djelomični i svi će Iračani moći glasovati, izjavio je u petak irački premijer Iyad Allawi. "Neće to biti djelomični izbori, to će biti izbori. Svi će Iračani moći glasovati", izjavio je Allawi nakon razgovora s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom u sjedištu svjetske organizacije u New Yorku. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld unio je pomutnju izjavom u četvrtak da bi se izbori u Iraku mogli održati "u tri četvrtine ili četiri petine" zemlje, dok se u dijelovima Iraka u kojima bijesni nasilje izbori ne bi održali. Allawi je odbio reći hoće li u siječnju zbog sigurnosnih razloga biti moguće organizirati izbore u pojedinim dijelovima zemlje. "Izbori su u siječnju, a sada smo tek u rujnu. Do tada, nadam se da će se stvari srediti. Svaki Iračanin će moći glasovati posvuda u Iraku", rekao je.
NEW YORK
Maroko će u prosincu biti domaćinom konferencije o demokratskim i društvenim reformama u arapskom i muslimanskom svijetu, izjavili su u petak marokanski i američki ministri vanjskih poslova Mohamed Benaissa i Colin Powell. Konferencija "Forum budućnosti" u sklopu je američkog plana za reforme na "velikom Bliskom istoku", koji je predstavljen u lipnju ove godine. Na forumu će se okupiti političari i predstavnici civilnog i poslovnog života iz najmanje 25 zemalja kako bi razmotrili mogućnost promicanja reformi u sjevernoj Africi, Blistkom istoku, Afganistanu i jugoistočnoj Aziji. Američki plan potpore reformama u tim područjima naišao je na suzdržan prijem u mnogim zemljema. Washington je u posljednje vrijeme opetovano isticao da nije riječ o nametanju zapadnih vrijednosti, nego naprotiv o nastojanjima da se podupru napori, koji se čine unutar tih društava.