POSLOVNI PREGLED broj 386
17. - 23. rujna 2004.
SADRŽAJ:
VLADA POTIČE DOMAĆE TRŽIŠTE KAPITALA 2
VLADA: ZADUŽIVANJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU 2
HEBRANG: RAD NA CRNO NAJVEĆA KOČNICA HRVATSKOG GOSPODARSTVA 2
IMENOVAN ODBOR ZA UTVRĐIVANJE KAMATNIH STOPA 2
MINISTARSTVO OPOVRGAVA PREDSJEDNIKA SINDIKATA TEKSTILACA 3
MMTPR: 10-AK NOVIH ZAHTJEVA ZA TURISTIČKE KREDITE 3
STRANA ULAGANJA U HRVATSKU 10 MILIJARDI DOLARA 3
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA VEĆA 4,8 % 4
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SRPANJ 4.209 KUNA 4
U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 293.842 NEZAPOSLENIH 4
POTROŠNJA VISA KARTICAMA U HRVATSKOJ 10,2 MILIJARDE KUNA 4
HPB: NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE MARIO KIRINIĆ 4
INA: DIZELI POSKUPLJUJU 1,5 POSTO 5
PONUDA PODRAVKE ZA KUPNJU BEOGRADSKOG CENTROPROIZVODA 5
CARLSBERG CROATIA: RAST PRODAJE OD 18 POSTO 5
POČINJE PROCES SPAJANJA JADRAN-TURISTA I ANITE 5
LANJSKI GUBITAK OSJEČKOG IPK 209 MILIJUNA KUNA 6
INTERACTIVE 1 GROUP U HRVATSKOM VLASNIŠTVU 6
LUKA RIJEKA: GUBITAK 19,7 MILIJUNA KUNA 6
LENAC: NA PRIJEDLOG HBOR-A PRIHVAĆENO PODRŽAVLJENJE 6
NEXE GRUPA GRADI NOVE TVORNICE BETONA 7
VINKOVCI: OBILJEŽENA 50. OBLJETNICA "VIBROBETONA" 7
PRIHVAĆEN STEČAJNI PLAN ZA OMIAL 7
HRVATSKE TVRTKE NA BERLINSKOM SAJMU TRANSPORTA 7
HRVATSKO-KUBANSKO POVJERENSTVO O GOSPODARSKOJ SURADNJI 7
HRVATSKO GOSPODARSTVO IZASLANSTVO U KINI U STUDENOM 8
SINDIKAT RIBARA O EKOLOŠKO-RIBOLOVNOM POJASU 8
SINDIKAT TEKSTILA TRAŽI OSTAVKU MINISTRA GOSPODARSTVA 8
SINDIKAT METALACA TRAŽI ODGODU OTPLATE ZAJMA HFP-A LENCU 8
HBOR-OVA KONFERENCIJA O POTICANJU IZVOZA 9
ZATVOREN 80. JESENSKI MEĐUNARODNI ZAGREBAČKI VELESAJAM 9
SKUP O INTELEKTUALNOM VLASNIŠTVU I INOVACIJAMA U GOSPODARSTVU 9
GSM KONFERENCIJA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE 9
IZGRADNJA STAMBENOG NASELJA HOTO VILE 10
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
VLADA POTIČE DOMAĆE TRŽIŠTE KAPITALA
Hrvatska Vlada i Ministarstvo financija i dalje će podržavati sve inicijative za poboljšanje stanja i efikasniji rad domaćeg tržišta kapitala, bilo putem privatizacije ili putem vlastitih izdanja obveznice, kazao je u petak pomoćnik ministra financija za makroekonomske analize i planiranje Ante Žigman na otvaranju glavne skupštine Federacije Euro-azijskih burzi (FEAS) u Novigradu. Domaćin ovog najvećeg regionalnog burzovnog skupa je Zagrebačka burza, član i jedan od osnivača Federacije, a uz skupštinu u Novigradu se održava i prateća informatička konferencija. Žigman je podsjetio na odluku Vlade da se ubrza proces privatizacije, čime će se pridonijeti da se na hrvatskim burzama nađu dodatne količine vrijednosnih papira i time dodatno oživi tržište. Također, dodao je, i sama će država nastaviti s aktivnom ulogom na tržištu kapitala i time doprinijeti i likvidnosti tržišta, ali i popunjavanju potražnje. Već idućeg tjedna tako će biti izdana 300 milijuna eura vrijedna treća tranša desetogodišnjih državnih obveznica, a sredstva iz tog izdanja najvećim će dijelom biti namijenjena isplati obveznica koje dospijevaju na naplatu. Kako je Vlada temeljem novog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom odlučila da 'neće ići sa samuraj obveznicama', dodao je Žigman, daljnja će se zaduživanja vršiti na domaćem tržištu, a nova se izdanja mogu očekivati i do kraja ove godine.
VLADA: ZADUŽIVANJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU
Država će na domaćem tržištu kapitala plasirati obveznice u iznosu 300 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, a do kraja godine i ostalo će zaduženje za otplatu glavnica kreditnih obveza i financiranje proračunskog deficita servisirati na domaćem tržištu, istaknuto je na sjednici Vlade održanoj u petak. Vlada je, naime, u petak donijela odluku o izdavanju obveznica u iznosu 300 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, uz fiksnu kamatnu stopu od 5,5 posto godišnje, a rok dospijeća tih obveznica je 2014. Time se ne povećava zaduženje niti javni dug, kazao je ministar financija Ivan Šuker. Objasnio je da je to zaduženje namijenjeno otplati državnih obveznica izdanih 2001. u iznosu 200 milijuna eura, otplati kredita Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz prošle godine u iznosu 410 milijuna kuna, dok će se 230 milijuna kuna usmjeriti Hrvatskim autocestama. Samo 20 do 30 milijuna kuna bit će namijenjeno pokrivanju deficita, kazao je. Podsjetio je da je proračunom za ovu godinu planirano zaduženje u iznosu 18,49 miljardi kuna za podmirenje glavnica dospjelih dugovanja i pokriće proračunskog deficita. U dogovoru s Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama najveći dio toga servisirali smo na domaćem tržištu, a to će se učiniti i do kraja godine, rekao je Šuker, ističući da se odustalo do izdavanja samurai obveznica krajem godine i da će se za taj iznos država zadužiti na domaćem tržištu. Time želimo pokazati svoju želju za smanjenjem vanjskog duga. Uspjeli smo usporiti vanjsku zaduženost Hrvatske, taj trend treba zadržati, kazao je Šuker, dodajući da je vanjski dug trenutno oko 26 milijardi dolara. Država je u dosadašnjem dijelu ove godine na domaćem tržištu izdala obveznica u ukupnoj protuvrijednosti 750 milijuna eura. Dosadašnjom smo politikom uspjeli smanjiti vaganu kamatnu stopu ukupnog portfelja domaćih obveznica sa 7,23 posto, koliko je iznosila krajem prošle godine, na 5,94 posto, istaknuo je premijer Ivo Sanader.
HEBRANG: RAD NA CRNO NAJVEĆA KOČNICA HRVATSKOG GOSPODARSTVA
Na osnovi analize rada na crno, obavljene na uzorku od pet posto hrvatskih tvrtaka, može se procijeniti da u Hrvatskoj ima oko 100.000 neprijavljenih radnika u svim sektorima, a godišnji gubitak zbog neplaćenih davanja za te radnike procjenjuje se na 7,5 milijardi kuna, rekao je danas u Rijeci potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Andrija Hebrang. Po njegovoj ocjeni, rad na crno najveća je kočnica hrvatskog gospodarstva. Na novinarsko pitanje o mjerama koje Vlada poduzima za smanjenje rada na crno, Hebrang je rekao kako je predložio Vladi da se odredi radna skupina koja bi izradila mjere za suzbijanje "sive ekonomije".
IMENOVAN ODBOR ZA UTVRĐIVANJE KAMATNIH STOPA
Ministar financija Ivan Šuker imenovao je u petak Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa, stručno tijelo kojemu je zadatak da na temelju statističkih podataka dobivenih od Hrvatske narodne banke, daje preporuke Vladi za donošenje uredbe o visini zateznih kamatnih stopa te uredbe o visini najviših stopa ugovornih kamata na novčane obveze.U članstvo Odbora, na rok od četiri godine imenovani su Zdenko Prohaska iz Ministarstva financija, Igor Jemrić iz HNB-a, Jasna Borić u ime HGK, Tea Martinčić kao predstavnik HUP-a, Marijan Ćurković ispred Udruženja financijskih institucija HGK, Zoran Bohaček u ime Hrvatske udruge banaka i Gordana Zekanović ispred Hrvatske udruga za zaštitu potrošača. Odbor će običnom većinom glasova svih članova na prvoj sjednici izabrati predsjednika i njegova zamjenika, izvijestili su iz Ministarstva financija. Ministar Šuker imenovao je članove Odbora sukladno Zakonu o kamatama, koji je stupio na snagu 20. srpnja 2004. godine.
MINISTARSTVO OPOVRGAVA PREDSJEDNIKA SINDIKATA TEKSTILACA
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva demantiralo je u ponedjeljak izjavu predsjednika Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Josipa Zidanića da to ministarstvo izbjegava socijalni dijalog. Sindikat tekstila na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak je zbog, kako je ocijenio, "alarmantnog stanja u tekstilnoj industriji i izbjegavanja socijalnog dijaloga" zatražio ostavke ministra gospodarstva Branka Vukelića i državnog tajnika za gospodarstvo Vladimira Vrankovića. "Ministarsvto gospodarstva je elementarna nepogoda za tekstilnu djelatnost, pa bi ministar i državni tajnik trebali podnijeti ostavke", izjavio je, uz ostalo, Zidanić na konferenciji za novinare. U priopćenju Ministarstva se navodi da ono kao i Vlada u cjelini podržavaju socijalni dijalog u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća te da su, svjesni teškog stanja u tekstilnoj i kožarskoj industriji, u Ministarstvu gospodarstva kao jedan od prvih upriličili sastanak o stanju i perspektivama u tekstilno-odjevnoj i kožarsko- preređivačkoj industriji.
MMTPR: 10-AK NOVIH ZAHTJEVA ZA TURISTIČKE KREDITE
U sklopu nastavka programa kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva u hotelijerstvu i turizmu "Poticaj za uspjeh", za kojeg je sredinom lipnja ove godine Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) potpisalo nove ugovore s devet poslovnih banaka, do sredine rujna obrađeno je 10-ak kreditnih zahtjeva, svaki u iznosu većem od milijun eura.Korisnici kredita iz toga programa, koji se naziva i "Poticaj obiteljskog hotelijerstva", mogu biti tvrtke (d.o.o.) ili obrti registrirani za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u smještajnim objektima. Većina novih zahtjeva odnosi se, kako se doznaje od pomoćnika ministra za razvoj turizma Roberta Pendea, na refinanciranje postojećih kredita za objekte koji su već u izgradnji ili se obnavljaju. Zahtjevi su, ocjenjuje Pende, kvalitetni, a odnose se na smještajne objekte (vile, male hotele) s najmanje tri zvjezdice, grijanjem i hlađenjem, bazenima i raznim drugim dodatnim sadržajima, što je i cilj toga poticajnog kreditiranja. Program "Poticaj za uspjeh" resorno je ministarstvo započelo 2002. godine, a iz njega je ove godine, kako kaže Pende, zbog želje za dobivanjem kvalitetnijih i na tržištu traženijih vrsta smještaja te smanjenja "apartmanizacije", isključeno prijašnje finaciranje apartmana i soba.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
STRANA ULAGANJA U HRVATSKU 10 MILIJARDI DOLARA
Strani su investitori u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine uložili 548 milijuna dolara, a od 1993. do kraja prvog polugodišta ove godine strana ulaganja u Hrvatsku iznose ukupno 10,1 milijardu dolara, izvijestio je u srijedu direktor Direkcije za statistiku Hrvatske narodne banke Igor Jemrić. U prvoj polovici ove godine bilježi se pad stranih ulaganja u Hrvatsku u odnosu na isto razdoblje lani. Posljedica je to prvenstveno specifičnosti prošle godine u kojoj je u stranim ulaganjima od ukupno 1,9 milijardi dolara značajan udio (49 posto) imala reinvestirana dobit, kazao je Jemrić na predstavljanju UNCTAD-ova svjetskog izvještaja o stranim ulaganjima u prošloj godini. Ove godine taj se izvještaj posebno bavi ulaganjima u usluge, a Hrvatska se, kaže Jemrić, uklapa u taj trend, jer su od početka strana ulaganja u Hrvatsku prvenstveno usmjerena u usluge. Tako se od ukupnih stranih ulaganja u posljednjih 11,5 godina na poštu i telekomunikacije odnosi 21 posto, a na financijsko posredovanje (posebice bankarstvo) 20 posto. I u prvoj polovici ove godine dvije trećine inozemnih ulaganja odnosi se na financijsko posredovanje i trgovinu, kazao je Jemrić. Najveći pak dio izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku u proteklih 11,5 godina odnosi se na preuzimanja kroz privatizaciju (oko 3,9 milijardi dolara), dok se na greenfield investicije odnosi oko 1,4 milijarde dolara. Prema podatcima središnje banke, hrvatske su tvrtke u prvih šest mjeseci u inozemstvo uložile 62,5 milijuna dolara, a u proteklih 11,5 godina njihova su ulaganja ponajprije usmjerena u zemlje bivše Jugoslavije (oko jedne trećine ukupnih ulaganja u tom razdoblju). Prema podatcima UNCTAD-a, među zemljama srednje i istočne Europe, koje su prošle godine primile ukupno 21 milijardu stranih ulaganja, Hrvatska se nalazi iza Poljske (4,2 milijarde), Češke (2,6 milijardi) i Mađarske (2,4 milijarde dolara). Kao jedan od razloga zašto Hrvatska u proteklih 11 godina nije uspjela privući više stranih ulaganja, posebni savjetnik UNCTAD-a Branko Vukmir navodi probleme u provedbi privatizacije u Hrvatskoj, te činjenicu da je u najboljem razdoblju privatizacije u srednjoj i istočnoj Europi, početkom 90-ih, Hrvatska imala rat. Kako je novinarima nakon prezentacije izjavio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za strategiju Ante Babić, Vlada će ubrzati proces privatizacije, a do kraja godine može se očekivati i osnivanje agencije za privlačenje stranih ulaganja.
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA VEĆA 4,8 %
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u kolovozu ove godine veća je 4,8 posto u odnosu na kolovozu prošle godine, a u razdoblju od siječnja do kolovoza porasla je za 3,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavio je Državni zavod za statistiku. Najveći utjecaj na rast ukupne industrijske proizvodnje u kolovozu je imao rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji, za 5,7 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, te rast u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 5 posto, dok se pad proizvodnje od 7,6 posto bilježi u rudarstvu i vađenju. Statističari napominju da je kolovoz ove godine imao dva radna dana više od kolovoza prošle godine, što na mjesečne indekse razina utječe oko 5 posto.
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SRPANJ 4.209 KUNA
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj ove godine po prvim je podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila je 4.209 kuna. Usporedi li se sa mjesecom prije proizlazi da je prosječna neto plaća za srpanj bila za 17 kuna ili za 0,4 posto manja od one isplaćene za lipanj. Istodobno je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za srpanj 2004. iznosila je 6.043 kune. U odnosu na mjesec prije to je smanjenje prosječne bruto plaće za 41 kunu ili za 0,6 posto. Po prvim podacima objavljenim na web stranicama Zavoda, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je za kolovoz bila 17,2 posto. To je pak na istoj razini kao i za mjesec prije.
U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 293.842 NEZAPOSLENIH
Potkraj kolovoza ove godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 293.842 nezaposlene osoba, što je za 0,2 posto ili za 567 osoba više u odnosu na prethodni mjesec, a za 12.752 osobe ili 4,2 posto manje nego u kolovozu 2003. U HZZ-u pritom napominju kako je u kolovozu priljev u registriranu nezaposlenost bio nešto veći od odljeva. U evidenciju nezaposlenih prijavilo se 17.729 osoba, što je 23,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Istodobno je odljev iz evidencije iznosio 17.162 osobe ili 19,2 posto manje nego istog mjeseca lani.
POTROŠNJA VISA KARTICAMA U HRVATSKOJ 10,2 MILIJARDE KUNA
Ukupna potrošnja Visa platežnim karticama u Hrvatskoj, po stanju krajem lipnja ove u odnosu na lipanj lani iznosila je 10,2 milijardi kuna (1,69 milijardi američkih dolara) ili 26 posto više, objavili su iz Visa Internationala. Više od 1,7 milijuna hrvatskih korisnika Visa kartica potrošilo je od lipnja prošle do lipnja ove godine dvije milijarde kuna (341,8 milijuna američkih dolara) u trgovinama i maloprodajnim mjestima, što je povećanje od 47 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Sveukupno je za vrijeme tog razdoblja provedeno 19,6 milijuna transakcija, što prosječno iznosi 53.760 transakcija dnevno. Hrvati, tvrde iz Vise, postaju sve sofisticiraniji prilikom korištenja platežnih kartica. Obrazlažu to snažnim porastom broja transakcija na prodajnim mjestima, kao na primjer u trgovinama pri kupnji svakodnevnih potrepština, gdje je u razdoblju od 12 mjeseci, zaključno s lipnjem ove godine, broj transakcija na prodajnim mjestima dosegao 8,8 milijuna što predstavlja porast od 28 posto. U Hrvatskoj trenutno postoji 51.034 prodajno mjesto koja prihvaća Visa kartice, što je porast od 34 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. S 1,7 milijuna izdanih Visa kartica, Hrvatska je među vodećim zemljama po broju izdanih kartica, naglašavaju iz Visa Internationala. Dodaju da je, osim povećanja broja debitnih kartica, zabilježeno povećanje broja Visinih kreditnih kartica kojih je do kraja lipnja izdano 24.323, što predstavlja značajan porast od 97 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Iako je Hrvatska tek nedavno dobila status službenog kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji od strane Europske komisije, broj Visa kartica po stanovniku - 38 Visa kartica na 100 stanovnika - pokazuje "strast Hrvata prema kupnji i vodstvo Hrvatske ispred zemalja koje su nedavno pristupile Europskoj uniji - Češka (31 Visa kartica na 100 stanovnika). Poljska (27 kartica), Slovačka (24 kartice) i Mađarska (23 kartice) nalaze se iza Hrvatske prema broju Visa kartica na 100 stanovnika", navodi Visa International u svojoj objavi.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
HPB: NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE MARIO KIRINIĆ
Nadzorni odbor Hrvatske poštanske banke (HPB) opozvao je u srijedu s dužnosti predsjednika Uprave Josipa Sladea i novim predsjednikom Uprave HPB-a imenovao Maria Kirinića, dosadašnjeg direktora Sektora za upravljanje imovinom Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Odluka o opozivu dosadašnjeg i imenovanju novog predsjednika Uprave primjenjuju se danom dobivanja suglasnosti Hrvatske narodne banke, izvijestili su iz HPB-a. Nadzorni odbor, kako je priopćeno, zaključio je da je banka u razdoblju od lipnja 2000. do danas (kada je predsjednikom Uprave bio Slade) poslovno stabilizirana. Od novog pak predsjednika uprave NO očekuje dinamiziranje aktivnosti na jačanju konkurentske pozicije na bankarskom tržištu, navodi se u priopćenju. Dodaje se da Nadzorni odbor i Uprava banke, sagledavajući ukupnu poslovnu i tržišnu poziciju HPB-a, jamče klijentima Banke kontinuitet u profesionalnom i urednom poslovanju te nastavak i razvoj poslovne suradnje na započetim i planiranim projektima. U Nadzornom odboru HPB-a su Ante Žigman (predsjednik) te Dragan Kovačević, Zoran Bubaš, Drago Jakovčević, Vera Babić i Grga Ivezić.
4. TVRTKE
INA: DIZELI POSKUPLJUJU 1,5 POSTO
Maloprodajne cijene dizelskih goriva i loživog ulja od utorka se povećava u prosjeku 1,5 posto, a nepromijenjena ostaje cijena plavog eurodizela i svih motornih benzina, izvijestili su u ponedjeljak iz hrvatske naftne kompanije INA. Tako će se u idućih tjedan dana na Ininim benzinskim postajama eurodizel prodavati po cijeni od 6,39 kuna po litri, što je 1,4 posto više od dosadašnjih 6,30 kuna, dok će dizel poskupiti 1,5 posto ili devet lipa, sa 6,14 kuna po litri na 6,23 kune. Poskupljuje i loživo ulje ekstra lako i to za 2,6 posto, sa 3,47 kuna na 3,56 kuna po litri. Cijena eurodizela-plavog ostaje ista - 3,37 kuna po litri, a nepromijenjene ovaj tjedan ostaju i cijene svih motornih benzina: super 98 je 7,73 kune po litri, bezolovni eurosuper 95 je 7,22 kune, bezolovni super 95 je 7,14 kuna, a bezolovni super plus koštat će 7,38 kuna po litri. Mogućnosti korekcije cijena naftnih derivata uređene su Pravilnikom o utvrđivanju cijena naftnih derivata, a formula je vezana za kretanje cijena na tržištu Mediterana i kretanje tečaja dolara prema kuni.
PONUDA PODRAVKE ZA KUPNJU BEOGRADSKOG CENTROPROIZVODA
Prehrambena industrija Podravka objavila je u utorak javnu ponudu za preuzimanje većinskog udjela upravljačkih dionica beogradske prehrambene tvrtke Centroproizvod, za koje nudi 950 dinara (oko 13 eura) po dionici. Kao osnovni razlog kupnje te tvrtke u Podravki su naveli svoju namjeru da se kapitalno povežu s proizvođačem prehrambenih proizvoda u Srbiji, priopćeno je iz koprivničke prehrambene industrije. Na taj bi si način, kako su pojasnili, i Podravka i Centroproizvod dugoročno osigurali dominantne pozicije na tržištima šire regije za većinu sadašnjih marki proizvoda obje kompanije. U svojoj ponudi za preuzimanje većinskog udjela upravljačkih dionica Centroproizvoda Podravka nudi zadržavanje postojećih marki proizvoda uz dodatnu proizvodnju dijela Podravkinog asortimana za tržišta zemalja bivše Jugoslavije. Također i za tržišta država s kojima Srbija ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini te prodaju proizvoda pod markom Centroproizvoda na ostalim tržištima putem razvijene Podravkine distribucije. U ponudi se također navodi kako će se Podravka oslanjati na domaći menadžment i radnike, održati postojeći obujam proizvodnje, asortiman i kvalitetu.
CARLSBERG CROATIA: RAST PRODAJE OD 18 POSTO
Carlsberg Croatia u prvih je devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani povećala prodaju za 18 posto, na 531.000 hektolitara piva, istaknuo je na susretu s novinarima, održanom u utorak, Jorn Pedersen, direktor Carlsberga Croatia. U odnosu na siječanj prošle godine tržišni udio Carlsberga Croatia na hrvatskom je tržištu piva udvostručen i dosegnuo je 12 posto, a takav trend rasta, kazao je Pedersen, namjeravaju zadržati do kraja ove godine te u idućoj godini. Osvrnuvši se na situaciju na tržištu piva u Hrvatskoj, čelni čovjek Carlsberg Croatia je kazao kako je industrija piva u Hrvatskoj pod velikim pritiskom i to ponajviše zbog visokih trošarina, niskih cijena uvoznih proizvoda iz susjednih zemalja, nepostojanja univerzalnog nacionalnog sustava povrata boca te novog Zakona o sigurnosti u prometu. Poslovodstvu Carlsberg Croatia u utorak su uručeni i certifikati ISO 140001:1996 za upravljanje okolišem i ISO 9001:2000 za upravljanje kvalitetom. Carlsberg Croatia ostvaruje ukupni godišnji prihod od 300 milijuna kuna, zapošljava 300 djelatnika i zauzima treće mjesto na tržištu piva u Hrvatskoj.
POČINJE PROCES SPAJANJA JADRAN-TURISTA I ANITE
Hotelske tvrtke Jadran-turist iz Rovinja i vrsarska Anita, obje u sastavu Adris grupe, započele su postupak spajanja u jedno poduzeće koji bi prema predviđanjima trebao biti dovršen do 1. ožujka 2005. godine. Time je, kako u objavi za medije Adris grupe objavljenoj u utorak ističe predsjednik nadzornih odbora obje tvrtke Ante Vlahović, započeo proces ostvarenja koncepta kompleksnog strateškog razvoja u Adria Resortsu, turističkoj diviziji Adris grupe. Taj se razvoj, dodaje, kreće u pravcu izgradnje destinacije kao branda, odnosno sveukupne buduće turističke ponude u destinaciji Rovinj-Vrsar. Iz Adris grupe napominju i da je Rovinj-Vrsar zapravo prva destinacija s kojom započinje projekt nove strateške orijentacije ka kreiranju destinacije kao cjelovitog turističkog proizvoda.
LANJSKI GUBITAK OSJEČKOG IPK 209 MILIJUNA KUNA
Redovita glavna skupština osječkog poljoprivrednog kombinata IPK dd odlučila je u subotu lanjski poslovni gubitak, u iznosu od 209 milijuna kuna, prenijeti u naredno razdoblje poslovanja društva. Na sjednici su, bez rasprave, prihvaćena godišnja izvješća Uprave o poslovanju društva i stanju u IPK Osijek tijekom 2003. godine te izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem poduzeća. Skupština je zaključila da su Uprava i Nadzorni odbor svoje aktivnosti obavljali u skladu sa zakonskim propisima i Statutom društva, pa je članovima ovih tijela dana razrješnica. Opozvan je dosadašnji sedmeročlani Nadzorni odbor, na čelu s dosadašnjim predsjednikom Ivicom Pančićem, a imenovan je novi Nadzorni odbor od tri člana.
INTERACTIVE 1 GROUP U HRVATSKOM VLASNIŠTVU
Zagrebačka informatička tvrtka Step4 preuzela je u potpunosti vlasništvo nad grupom Interactive1 iz Velike Britanije zajedno s podružnicom te tvrtke u Hrvatskoj, Interactive1 Zagreb, izvjestili su u ponedjeljak iz te tvrtke. Rukovoditelj programera Vlado Banda kazao je da je potkraj prošlog tjedna Step4 upisan u britanski trgovački registar kao 100-postotni vlasnik britanske tvrtke. Banda nije želio otkriti za koji je iznos kupljena britanska tvrtka, dodajući da je riječ o poslovnoj tajni. Pojasnio je da tvrtka Step4 mlada informatička tvrtka koju su osnovali četiri čelna menadžera tvrtke Interactive1 Zagreb sredinom 2004. godine s ciljem preuzimanja britanske grupe. Cilj nam je bio ukloniti kadrove iz britanske tvrtke, jer smo se razmimoišli u budućim poslovnim planovima razvoja, kazao je Banda. Pojasnio je da je britanska tvrtka investirala u razvoj aplikacija koje je već razvio zagrebački ured i koje nije prihvaćao britanski ured. Zbog tog poteza vrijednost tvrtke je pala i u tome smo vidjeli šansu i kupili britanski ured nakon pet mjeseci pregovora. Nakon kupnje zagrebačka tvrtka otpustila je 300 radnika koji su radili u britanskom odjelu, a sada imaju oko 20 zaposlenih u zagrebačkom uredu. Zagrebačka tvrtka želi pružiti najnaprednija tehnoloških rješenja u internetskom poslovanju i imaju velik planove za širenje, ustvrdio je Banda.
LUKA RIJEKA: GUBITAK 19,7 MILIJUNA KUNA
Luka Rijeka d.d. ostvarila je u 2003. ukupni prihod od 183,3 milijuna kuna ili 7 posto više nego u prethodnoj godini te gubitak od 19,7 milijuna kuna koji će biti namiren iz poslovanja u budućem razdoblju. Po financijskim izvješćima, koja su u ponedjeljak razmatrana na Glavnoj skupštini Luke, ukupni rashodi tog poduzeća u prošloj godini iznosili su 203,1 milijuna kuna, a poslovni rashodi čine 95 posto od tog iznosa, izviješćeno je iz Luke. Prihodi obračunati u dolarima povećani su za 27 posto, odnosno za 5,8 milijuna dolara. Iz Uprave Luke navode da su unatoč deprecijaciji tečaja dolara, ali uz visok rast prometa, prevladane teškoće u poslovanju, pa je gubitak u odnosu na 2002. smanjen za 7,9 milijuna kuna.
LENAC: NA PRIJEDLOG HBOR-A PRIHVAĆENO PODRŽAVLJENJE
Odbor vjerovnika brodogradilišta Viktor Lenac d.d. u stečaju na današnjoj je sjednici zaključio da bi najbolje rješenje stečaja u tom brodogradilištu bilo njegovo podržavljenje, odnosno da država postane vlasnik sve imovine brodogradilišta u pogonu u Martinšćici, izjavio je nakon sjednice Odbora stečajni upravitelj Milenko Škrlec. Podržavljenje brodogradilišta predložili su predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvoj, a jednoglasno ga prihvatili svi članovi Odbora vjerovnika. Stečajni upravitelj Škrlec kazao je za Hinu da je Odbor vjerovnika odlučio pristupiti izradi stečajnog plana koji bi predvidio prodaju doka 11 i manjeg pogona u Vranjicu, iznalaženje načina namirenja hipotekarnih vjerovnika brodogradilišta te, u sklopu stečajnog plana, prijenos vlasništva brodogradilišta na najvećeg vjerovnika - državu. Brodogradilište Viktor Lenac u stečaju je od prosinca 2003. Najveći vjerovnik je država, putem Ministarstva financija i Hrvatske banke za obnovu i razvoj, koja je tom brodogradilištu odobrila više desetaka milijuna dolara državnih jamstava i zajmova. Među većim vjerovnicima su još International Finance Corporation (IFC), Njemačka razvojna banka (DEG) i nekoliko poslovnih banaka.
NEXE GRUPA GRADI NOVE TVORNICE BETONA
Našička Nexe grupa planira u narednih godinu dana izgraditi pet novih pogona za proizvodnju betona na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, najavio je u petak direktor Divizije za beton i agregat Nexe grupe Božo Ljulj. Novi pogoni bit će izgrađeni u Zagrebu, Belišću, Osijeku, Banja Luci i Sarajevu, a u svaki od njih Nexe grupa uložit će oko milijun eura, rekao je Ljulj, dodavši da će u svakoj od novih visokoautomatiziranih "betonara" biti zaposleno između 10 i 13 radnika. Ljulj ističe da za betonom postoji velika potražnja, kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim zemljama, te da su njegovi najveći potrošači i naručitelji građevinske tvrtke koje se bave visokogradnjom. Trenutno je Nexe grupa vlasnik dviju betonara u Zagrebu te po jedne u Vinkovcima, Đakovu, Našicama i Sarajevu. Za njihove potrebe, tvrtka je u petak od tvrtke MAN Importer preuzela četiri vozila, mješalice za beton ukupne vrijednosti 300 tisuća eura. Za potrebe novih pogona, izvijestio je Ljulj, tvrtka će do kraja godine kupiti novih 11 kamiona - mješalica, čija je ukupna vrijednost milijun eura, a tijekom iduće godine 15.
VINKOVCI: OBILJEŽENA 50. OBLJETNICA "VIBROBETONA"
Puštanjem u rad novog proizvodnog pogona za izradu betonskih šupljih stropnih ploča, koje se do sada nisu proizvodile u Hrvatskoj, vinkovački Vibrobeton obilježio je u subotu 50. obljetnicu postojanja. Direktor Vibrobetona Davor Kuterovac je tom prigodom istaknuo da je u izgradnju pogona, čiji je kapacitet 50.000 četvornih metara ploča godišnje, uloženo pet milijuna kuna. Najavio je skori završetak izgradnje asfaltne baze nedaleko Županje u čiju je gradnju Vibrobeton uložio 15 milijuna kuna. U naredne tri godine to bi poduzeće, koje u subotu zapošljava 265 djelatnika, trebalo snažnije nastupiti i na tržištu Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore. Predstavljajući poslovne planove, Kuterovac je najavio i izgradnju manjeg pogona za izradu betonskih konstrukcija u okolici Zagreba. Na prigodnoj svečanosti govorili su i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković, vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer i gradonačelnik Vinkovaca Mladen Karlić.
PRIHVAĆEN STEČAJNI PLAN ZA OMIAL
Na sjednici Skupština vjerovnika omiške tvornice aluminijske ambalaže "Omial", nad kojom je prije osam mjeseci otvoren stečaj, prihvaćen je u četvrtak stečajni plan koji predviđa da se svi vjerovnici odreknu dijela svojih potraživanja kako bi se potraživanja prema tvornici smanjila s 52 milijuna na 14 milijuna kuna. Prihvaćanje stečajnog plana omogućava prodaju tvornice i nastavak proizvodnje. Stečajni upravitelj Marko Bitanga izvijestio je vjerovnike da je za kupnju tvornice zainteresirana austrijsko-hrvatska tvrtka "Aluflexpack", sa sjedištem u Zadru, i to za oko 14 milijuna kuna. Ta će se tvrtka, ako dođe do sklapanja kupoprodajnog ugovora, obvezati na nastavak proizvodnje i zapošljavanje 30 od nekadašnjih 250 radnika odmah, a u roku od šest mjeseci njih još 70. Stečajni plan prihvaćen je nakon tri neuspjela pokušaja prodaje tvornice, a u četvrtom se očekuje da će biti ponuđena po početnoj cijeni od 14 milijuna kuna. Sa stečajnim planom Omiala prošli se tjedan suglasila hrvatska Vlada.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
HRVATSKE TVRTKE NA BERLINSKOM SAJMU TRANSPORTA
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta ocijenio je u utorak da je nastup hrvatskih gospodarstvenika na berlinskom sajmu transportne tehnologije velika stvar za hrvatske proizvođače, te da su oni na sebe svratili pozornost potencijalnih kupaca. Naši proizvođači u Berlinu nude hrvatski proizvod, proizvod domaće pameti, na našem se štandu doista moglo vidjeti da Hrvatska ima što ponuditi kada je u pitanju željeznička tehnologija i sve vezano oko nje, da imamo dobrih i velikih i malih tvrtki, istaknuo je Kameta koji je nakon svečanog otvaranja sajma obišao hrvatski postav i razgovarao s predstavnicima pet hrvatskih tvrtki koje se predstavljaju na berlinskom sajmu. Na zajedničkom štandu Hrvatske gospodarske komore na Međunarodnom sajmu transportne tehnologije Innotrans 2004. izlažu Hrvatske željeznice, Tvornica željezničkih vozila Gredelj, Altpro, Končar i Elektrokem iz Sesveta.
HRVATSKO-KUBANSKO POVJERENSTVO O GOSPODARSKOJ SURADNJI
Mješovito hrvatsko-kubansko povjerenstvo za gospodarsku suradnju nakon sjednice u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva održane u ponedjeljak i utorak zaključilo je kako je gospodarska suradnja vrlo skromna te je istaknuto kako će se učiniti sve kako bi se poboljšala, priopćilo je Ministarstvo. U tijeku 2. sjednice razgovaralo se o brodograditeljskoj, energetskoj, školskoj, informatičkoj i investicijskoj suradnji te je dogovoreno poticanje hrvatskih i kubanskih poduzetnika da sudjeluju na sajmovima i specijaliziranim priredbama u objema državama. Ukupna hrvatsko-kubanska lanjska robna razmjena bila je samo 716.000 dolara, a u sedam mjeseci ove godine ostvareno je 62 posto razmjene prema prošloj godini. Povjerenstvo je u ime Hrvatske vodila pomoćnica ministra gospodarstva, rada i poduzetništva za međunarodne gospodarske odnose Predraga Boic-Ljubić, a u ime Kube pomoćnik ministra inozemnih ulaganja i gospodarske suradnje Ricardo Guerrero Blanco.
HRVATSKO GOSPODARSTVO IZASLANSTVO U KINI U STUDENOM
Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u studenome će posjetiti Kinu, najavljeno je na današnjem sastanku ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića s novim kineskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj Wu Zhenglongom. Ministar Vukelić i veleposlanik Zhenglong izrazili su slaganje glede dobrih političkih odnosa dviju zemalja, kao i sve boljoj gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Kine. Pri tome je istaknuto kako ima puno prostora za poboljšanjem gospodarskih odnosa te smanjenjem deficita u robnoj razmijeni između dviju zemalja, priopćeno je iz Ministarstva. Ministar Vukelić, koji će predvoditi hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u posjetu Kini, posebno je istaknuo položaj Hrvatske kao "ulazne luke" za Kinu na europsko tržište ili ovaj dio regije. Hrvatska je prošle godine u Kinu izvezla roba u vrijednosti od 4,3 milijuna dolara, dok je hrvatski uvoz iz te zemlje lani dostigao vrijednost od 406 milijuna dolara.
6. SINDIKATI
SINDIKAT RIBARA O EKOLOŠKO-RIBOLOVNOM POJASU
Odluka o proglašenju zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), čija provedba stupa na snagu 3. listopada, "predstavlja najobičniju političku podvalu, koja će nanijeti veliku štetu hrvatskim ribarima", izjavio je u utorak u Splitu novinarima predsjednik Sindikata ribara Petar Baranović. Ustvrdio je kako se od 3. listopada ništa novo neće dogoditi, "osim što će se", kako je rekao, "produljiti agonija naših ribara, koji su dovedeni do prosjačkog štapa". Neki su, upozorio je, zbog toga već odjavili obrt. Odluka o proglašenju ZERP-a državama članicama Europske unije, posebice Italiji i Sloveniji, samo pogoduje u nesmetanom eksploatiranju jadranskog podmorja, jer ih se ničim ne obvezuje na prestanak iskorištavanja ribljeg bogatstva u hrvatskom dijelu Jadrana, naglasio je Baranović, unatoč upozorenju znanstvenika da je prekomjerno izlovljavanje dovelo do alarmantnog stanja u jadranskom podmorju. Baranović kaže kako ribarima nije cilj baviti se politikom i destabilizacijom Vlade, ali smatra kako je najnoviji izgred u Savudrijskoj vali dokaz da naša diplomacija nije na razini zadatka, jer "mlakim ponašanjem pogoduje slovenskim ribarima, koji nam time žele dati do znanja da se dobro može živjeti na tuđi, u ovom slučaju, naš račun".
SINDIKAT TEKSTILA TRAŽI OSTAVKU MINISTRA GOSPODARSTVA
Sindikat tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske zatražio je u ponedjeljak ostavke ministra gospodarstva Branka Vukelića i državnog tajnika za gospodarstvo Vladimira Vrankovića zbog alarmantnog stanja u tekstilnoj industriji i izbjegavanja socijalnog dijaloga. "Ministarsvto gospodarstva je elementarna nepogoda za tekstilnu djelatnost, pa bi ministar i državni tajnik trebali podnijeti ostavke", izjavio je predsjednik sindikata Josip Zidanić na konferenciji za novinare. U posljednjih godinu dana 3.750 tekstilnih radnika ostalo je bez posla, plaće su pale za šest posto, a uvoz tekstila raste, ustvrdio je Zidanić. Prosječna plaća u toj grani iznosi 1.950 kuna, no u to su uračunate i plaće menadžmenta i prekovremeni sati, pa se realan iznos za "Vukelić nema pojma što se događa u tekstilu, a nije se odazvao niti na jedan naš poziv na razgovor", kazao je Zidanić podsjetivši da je Vlada još u travnju zadužila ministre da jednom mjesečno prime na razgovor predstavnike sindikata koji djeluju na području njihove nadležnosti.
SINDIKAT METALACA TRAŽI ODGODU OTPLATE ZAJMA HFP-A LENCU
Sindikat metalaca Hrvatske (SMH) zatražio je od Hrvatskog fonda za privatizaciju da odgodi rok povrata zajma od 15 milijuna kuna koji je Fond dao brodogradilištu Viktoru Lencu d.d. u stečaju potkraj 2003. za isplatu plaća. Sindikat je dostavio u ponedjeljak medijima pismo koje je s tim zahtjevom uputio potpredsjedniku Vlade i predsjedniku Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Andriji Hebrangu. U Sindikatu smatraju da je zbog ostanka više stotina radnika u brodogradilištu "nužno izraditi reprogram zajma HFP na godinu dana kako bi se prodala imovina brodogradilišta i vratio zajam." U pismu se navodi da je rok za otplatu istekao u lipnju ove godine te da su iz HFP prispjeli zahtjevi za povrat zajma i namirenje kamata te prijetnja blokadom žiro-računa brodogradilišta.
7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJ, SKUPOVII
HBOR-OVA KONFERENCIJA O POTICANJU IZVOZA
U Dubrovniku je u petak održana treća po redu međunarodna konferencija Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) posvećena poticanju hrvatskog izvoza koja je okupila brojne hrvatske i inozemne stručnjake i gospodarstvenike. Na konferenciji se raspravljalo o ulozi državnih banaka u poticanju izvoza, a sudionici su se složili kako je državna podrška kroz izvozno-kreditnu agenciju odnosno izvoznu banku jedna od nezamjenjivih mjera za poticanje izvoza u dijelu financijske podrške i osiguranja od političkih i komercijalnih rizika. Direktor HBOR-a Anton Kovačev posebno je naglasio kako je ukupni hrvatski izvoz, izražen u kunama, u prvom polugodištu ove godine povećan za 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Povećanje hrvatskog izvoza rezultat je i kvalitetne financijske potpore i zaštite od političkih i komercijalnih rizika na stranim tržištima koje razvija HBOR, a stvaranje hrvatskog konkurentnog proizvoda rezultat je zajedničkih napora i zajedničkog djelovanja HBOR-a i izvoznika uz nužnu suradnju poslovnih banaka, naglasio je Kovačev. Predstavnici Europske investicijske banke istaknuli su kako bi od ove godine na područje jugoistočne Europe trebalo plasirati oko 300 milijuna eura godišnje. Kad je u pitanju hrvatski izvoz zaključeno je kako problemi izvoza leže sve manje u mogućnostima financiranja ili osiguranja naplate, a sve više u mogućnostima realizacije, stvaranju prepoznatljivog "branda", povezivanju izvoznika u pozicioniranju na stranim tržištima te proizvodnji hrvatskih proizvoda prihvatljivih stranim tržištima. Tijekom konferencije potpisan je i sporazum o suradnji između HBOR-a i jedne od najvećih banaka Ruske Federacije Vneshtorgbanke kojim se otvaraju nove izvozne mogućnosti hrvatskom gospodarstvu na zahtjevnom ruskom tržištu. Sporazum između HBOR-a i ruske banke obuhvaća razmjenu iskustava i znanja, suradnju na zajedničkim projektima kroz financiranje izvoza, zajednička ulaganja te uspostavu kreditnih linija.
ZATVOREN 80. JESENSKI MEĐUNARODNI ZAGREBAČKI VELESAJAM
Nakon šest dana sajamskih događanja, u nedjelju je zatvoren 80. jesenski međunarodni zagrebački velesajam. Na ovogodišnjem Jesenskom velesajmu svoje proizvode i usluge predstavilo je 1.750 izlagača iz 40 zemalja, a zemlja partner bila je Ruska Federacija. Velesajam je posjetilo 103 tisuće posjetitelja. Tijekom šest dana trajanja sajma održano je i 30 stručno-popratnih aktivnosti, na kojima je bilo 2.700 sudionika. Ove godine, velesajam su činile tematske cjeline Energetika, Zaštita okoliša i komunalna oprema, Promet i logistika, Graditeljstvo-sanitarije-elektroindustrija, Strojarska i metalna industrija, Prehrana i poljoprivreda, Eko-etno-Hrvatska, Hotelska i ugostiteljska oprema, Modernpak, Tekstil-koža-obuća, široka potrošnja te Izložba inovacija - ARCA. Održan je i tradicionalni Hrvatski gospodarski forum - poslovni razgovor gospodarstvenika s premijerom Ivom Sanaderom i članovima Vlade te akcija Hrvatska gospodarske komore (HGK) "Kupujmo hrvatsko.
SKUP O INTELEKTUALNOM VLASNIŠTVU I INOVACIJAMA U GOSPODARSTVU
U organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Savjetodavne skupine za zaštitu i komercijalizaciju intelektualnog vlasništva Ujedinjenih naroda (UN/ECE) u utorak je započeo regionalni seminar "Uloga intelektualnog vlasništva i inovacija u gospodarskom rastu", koji traje do 24. rujna. Cilj je seminara, kako je rečeno, razmjena iskustava i stjecanje novih znanja o utjecaju intelektualnog vlasništva i inovacija na gospodarski rast industrije, kao i njihovom utjecaju na poduzetničke centre, tehnološke parkove, učilišta i inovacijske centre. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić istaknuo je potporu koje njegovo ministarstvo daje inovacijama te dodao kako je posebice važno povezati intelektualno vlasništvo, inovacije i nove tehnologije sa proizvodnjom. Nužno je također objediniti i učiniti jakim sustav zaštite inovacija te poticati kreativnost i razvoj inventivnosti u Hrvatskoj kako bi se podigla konkurentnost hrvatskih tvrtki, posebice prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ministarstvo će, kazao je Vukelić, kroz svoje projekte, nastaviti financijski pomagati inovatore i poduzeća koje neku inovaciju uvode u proizvodnju. Naglasio je kako su nove tehnologije i inovacije pretpostavka gospodarskog rasta, a cilj je hrvatske Vlade stvoriti suvremeno, konkurentno i izvozno orijentirano gospodarstvo, temeljeno na znanju i novim tehnologijama.
GSM KONFERENCIJA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE
U zemljama srednje i istočne Europe ima više od 144 milijuna korisnika mobilne telefonije, a iako se mobilna telefonija na tim tržištima u zadnjih deset godina sve intenzivnije razvija, po godišnjim stopama i do 40 posto, na tim tržištima još ima puno potencijala i prostora za uvođenje novih tehnologija, usluga i pridobivanje novih korisnika. Rečeno je to, između ostalog, na današnjoj panel diskusiji "Povećanje usluga i profita: Rasprava regionalnih leadera o izazovima i mogućnostima" u sklopu prvog dana 9. godišnje GSM konferencije središnje i istočne Europe koja se održava u zagrebačkom Hotelu Sheraton. Dvodnevna konferencija okupila je oko 400 sudionika, stručnjaka mobilnih telekomunikacija, predstavnika mobilnih operatera, GSM organizacija i proizvođača opreme za telekom industriju iz 10-ak europskih zemalja, među kojima i Hrvatske. Sudjelujući u raspravi predsjednik Uprave HTmobile-a Wolfgang Breuer naglasio je zadovoljavajući razvoj mobilne telefonije u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina, što pokazuje i visoka profitabilnost oba hrvatska operatera, kao i stalni porast broja korisnika. Dodao je i da su oba hrvatska operatera tehnološki već spremna za uvođenje UMTS tehnologije, ali procjenjuje i da tržište još nije za to zrelo. Na konferenciji je predstavljena i najnovija regionalna analiza mobilnog tržišta srednje i istočne Europe koju je izradila londonska analitička kuća EMC. Analiza pokazuje da je krajem kolovoza ove godine u tom dijelu Europe bilo 144,2 milijuna korisnika mobilne telefonije, što je 9 posto od 1,57 milijardi ukupne svjetske "mobitel" populacije. U odnosu na isto vrijeme 2003. broj korisnika u srednjoj i istočnoj Europi porastao je za više od 40 milijuna, a do 2007. očekuje se oko 200 milijuna korisnika.
8. OSTALO
IZGRADNJA STAMBENOG NASELJA HOTO VILE
Polaganjem temeljnog kamena, u četvrtak je u Svetoj Nedjelji pokraj Samobora počela izgradnja stambenog naselja Hoto Vile, investitora Tomislava Horvatinčića, vlasnika HOTO grupe. Riječ je o prvom naselju zatvorenog tipa u Hrvatskoj, s kontroliranim ulazom i izlazom, u čiju izgradnju će HOTO grupa uložiti gotovo 72 milijuna eura. Polaganju kamena temeljca bio je nazočan predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić koji je istaknuo kako je posebno značajno to što u projektiranju i izgradnji sudjeluju hrvatske tvrtke, koje koriste domaće sirovine i materijale. Financiranje kupnje stanova predviđeno je putem Hypo Alpe Adria Banke i Hypo Leasinga Croatia i to prvi put u Hrvatskoj, operativnim leasingom. Projektant naselja je zagrebački arhitekt Krešimir Ivanišević, a izvođač građevinskih radova tvrtka Parting.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić