Knjiga je tiskana u ediciji Hrvatski književnici u Mađarskoj, a njezino objavljivanje omogućili su Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo nacionalnog kulturnoga naslijeđa Republike Mađarske i Javna zaklada na nacionalne i etničke manjine u Mađarskoj.
Knjigu su predstavili urednik Đuro Franković, književnik i književni kritičar Đuro Vidmarović i Sanja Vulić iz Hrvatskog instituta za jezik i jezikoslovlje.
Kako je istaknuto na promociji Antun Karagić je svojim književnim djelom, posebice pisanjem kazališnih komada i novela na bunjevačkom jeziku, odigrao veliku ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta, a posebno u njegovanju jezika i kulture među svojim sunarodnjacima Hrvatima Bunjevcima.
Urednik Đuro Franković podsjetio je kako je Karagić djelovao u vrlo teškim vremenima u razdoblju od raspada Austrougarske kada su Hrvati Bunjevci započeli živjeti u tri različite države, zatim razdoblje do Drugog svjetskog rata i nakon njega. Dodao je kako su to vremena obilježena totalitarizmima - fašizmom i komunizmom, u kojima je Hrvatima bilo teško očuvati svoju kulturu i identitet.
Đuro Vidmarović naglasio je da je Karagić svojim djelom pokazao kako treba njegovati vlastitu kulturu i jezik izvan matične domovine. Dodao je kako je Karagić vrlo rano uvidio kako je to moguće putem knjige.
"Ljubav za svoj jezik i svoju kulturu Karagića je potaknula i na pisanje kazališnih tekstova. Iako nije bio visoko obrazovan on je svojim kazališnim djelima uspio na prosvjećivanju svoga naroda i na taj način očuvati njegove moralne i duhovne vrijedosti", rekao je Vidmarović.
Sanja Vulić govorila je o jeziku u Karagićevim djelima, rekavši kako on dobro poznaje hrvatski jezični standard ali isto tako i tuđice poput germanizama, turcizama i riječi iz romanskih jezika, koje su bile i ostale sastavni dio bunjevačkog jezika do danas.